Somalskim bi piratima danas prije svega pozavidio Emilio Salgari,
talijanski pisac pustolovnih romana i tvorac likova poput Crnog i
Crvenog Gusara. Somalci ne rade ništa drugo nego ono što su nekada
radili likovi iz Salgarijevih romana, samo se pritom ne služe
jedrenjacima i sabljama, nego upotrebljavaju brze glisere, strojnice i
ručne bacače raketa.
Somalski pirati do sada su zaplijenili šezdesetak brodova i zarobili
550 članova posade svih nacionalnosti, za što su samo u ovoj godini
iznudili 30 milijuna dolara otkupnine. Vode između Somalije i Adena
danas se ubrajaju u najnesigurnije na svijetu, a nakon najnovijeg
prepada i zarobljavanja saudijskog tankera s dva milijuna barela nafte
u spremnicima, brodske su kompanije odlučile izbjegavati Sueski kanal,
pa sada tankere za Ameriku i Europu šalju zaobilaznim putem preko Rta
dobre nade.
Europska je unija formirala eskadru za borbu protiv somalskih gusara,
ali je problem u tome što bi težište rata trebalo prenijeti na kopnene
operacije u samoj Somaliji, gdje pirati imaju utočišta i pomoć lokalnih
bosova, osobito u samoproglašenim državicama Puntlandu i Somalilandu,
koje žive od organiziranog kriminala.
Tamo pirati drže stotine zarobljenih pomoraca u teškim uvjetima.
Međutim, stvari bi se mogle zakomplicirati jer za kopnene operacije
suradnju nudi i Rusija. Kako stvari između NATO-a i Rusije ne stoje baš
dobro, do takve bi kooperacije teško moglo doći. Hrvatska kao izrazito
maritimna zemlja snažno je zainteresirana za sigurnost na plovnim
putovima, a pokazalo se da se gotovo pri svakom gusarskom zarobljavanju
nekog većeg broda nađe i hrvatski pomorac.
Na Tortugi, nekada poznatom uporištu gusara na Karibima, vladalo je
bezvlašće, pa se mnogi pitaju hoće li Somalija danas postati Tortuga
21. stoljeća. I u Somaliji, nakon silaska diktatora Siada Barea s
vlasti 1992. godine, već godinama vlada kaos.
U zemlji se za prevlast bore dvije islamističke skupine, Al-Shahab
(Mladež) i Savjet islamskih sudova, obje pod izravnim utjecajem
Al-Qa’ide. Islamistički su odredi već desetak kilometara od glavnog
grada Mogadishua. Središnja vlast u Mogadishuu je slaba i ovisna o
pomoći koju dobiva od amharskog režima u susjednoj Adis Abebi. Etiopija
i Somalija su inače tradicionalni suparnici u borbi za provinciju
Ogaden, međutim, Amharci se kao kršćanski narod u Etiopiji boje
ekspanzije islamskog fundamentalizma. Zato pomažu svojim dojučerašnjim
neprijateljima u Mogadishuu. Međutim, sigurnost plovidbe mogu omogućiti
samo NATO i Amerika.
PLANET POLITIKE
