Iako u Zajednici sportskih ribolovnih udruga u Sisku, koja ujedinjuje
20 udruga, stalno unapređuju ribočuvarsku službu, krivolov je gotovo
nemoguće sputati. Štoviše, u posljednje je
vrijeme čak u porastu. Stručnjaci tvrde da su razlozi
nestašica konzumne riječne ribe na tržištu te
nizak standard stanovnika.
Pregrađene rijeke
Oštećenja čamaca ribočuvara, bušenje guma na
njihovim automobilima, česti verbalni, pa i fizički sukobi, postali su
već svakodnevica nezahvalnog ribočuvarskog posla. Prošle je
godine prvi put zabilježen i slučaj pucanja vatrenim oružjem na
ribočuvare. Bez obzira na to što se svakodnevnim akcijama,
koje se nerijetko provode u suradnji s policijom, zaplijeni velik broj
nedopuštenih ribarskih alata, a uhvaćeni privedeni
počinitelji procesuiraju, krivolov se ne može suzbiti.
Najviše je slučajeva krivolova zabilježeno u Parku prirode
Lonjsko polje, na rijeci Lonji i kod ustave Trebaž, na području gdje je
jedno od naših najvećih mrijestilišta riječne
ribe. Samo u posljednjoj dvodnevnoj akciji ribočuvara i policije na
tome je području oduzeta čak 61 nedopuštena mreža za
krivolov, a jedan je krivolovac uhvaćen i procesuiran.
– Približavanjem Uskrsa sve je veći broj prekršaja
ribokradica. To je i očekivano, jer je već ovih dana cijena kilograma
smuđa 90 kuna, a za blagdane i osjetno viša. Stalnim
akcijama nastojimo ribi omogućiti normalne uvjete mrijesta,
što je vrlo teško. Svakodnevno pronalazimo mreže
kojima je potpuno pregrađena rijeka Lonja, a time su prekinute riblje
staze kojima riba ide na mrijest – kaže voditelj Ribočuvarske
službe Željko Glavinić.
On upozorava na još jedan problem; ribarske mreže koje se
koriste samo u gospodarskom, a ne sportskom ribolovu, nalaze se u
slobodnoj prodaji i moguće ih je kupiti bez ikakve provjere. Kažu
ribočuvari, to je isto kao kad bi se streljivo za vatreno oružje
prodavalo bez provjere identiteta kupca.
Uzaludno poribljavanje
Predsjednik Gospodarske komisije pri Zajednici sportskih ribolovnih
udruga Branko Lončarević upozorava da su zbog krivolova umanjeni učinci
stalnih akcija poribljavanja. Kaže da se, sukladno gospodarskoj osnovi,
svake godine vlastitim novcem Zajednice, odnosno iz prihoda od prodanih
ribolovnih dozvola, izdvaja i 70.000 kn za poribljavanje, pa članovima
nije svejedno kakvi su učinci toga ulaganja. Tako je počelo ostvarenje
ovogodišnjeg programa poribljavanja.
Nedavno je 500 kg šarana i isto toliko amura
pušteno u dvije sisačke vode i glinski Bajer. Već u travnju
pastrvom će se poribljavati rijeka Sunja, a u lipnju mlađem
šarana otvorene vode. No teško je vjerovati da će
poribljavanje biti brže od ribokradica.
KRIVOLOV