SÁTÁNTANGÓ, remek-djelo mađarskog redatelja Béle Tarra, 25 godina nakon premijere, bit će prikazano na 25. Sarajevo Film Festivalu u svojoj digitalnoj restauriranoj verziji (4K).
Snimljena 1994,, ova 450-minutna adaptacija prvog romana dobitnika International Booker nagrade Lászlóa Krasznahorkaija ubrzo je postala rijetko viđeno, ali legendarno umjetničko djelo. Njegova restauracija je bila herojski pothvat: originalna filmska vrpca duža je od 12 kilometara i teška oko 104 kilograma. Sedmoipolsatni film restauriran je u suradnji s mađarskim FilmLabom i američkom kompanijom Arbelos Films, pod nadzorom samog Tarra. Ovaj film Béle Tarra, dobitnika Počasnog Srca Sarajeva (2013) imat će specijalnu projekciju, a festivalskoj publici film će predstaviti autor osobno, jedan od najvažnijih filmskih umjetnika današnjice.
Restaurirana verzija filma prikazuje se u Sarajevu nakon što je prvobitno prikazana na Berlinaleu.
Béla Tarr se sa 16 godina počeo amaterski baviti filmom. S 22 godine je režirao svoj prvi dugometražni film, "Obiteljsko gnijezdo"(1977). Ovaj film, uz filmove "Autsajder" (1981) i "Ljudi iz radničkih baraka" (1982) predstavlja prvu fazu opusa Béle Tarra, karakterističnu po problematiziranju društva i dokumentarističkom stilu. Sredinom 1980-ih počeo je surađivati s piscem Lászlóm Krasznahorkaijem, čiji su radovi poslužili kao osnova za Tarrove filmove "Prokletstvo" (1988), SÁTÁNTANGÓ (1994) i "Werckmeisterove Harmonije" (2000). Film "Prokletstvo" je označio početak vizualnog stila po kojem je Béla Tarr poznat i danas: specifičan crno-bijeli fotografski pristup i dugi, spori kadrovi, što je kulminiralo u sedmoipolsatnoj adaptaciji Krasznahorkaijevog romana, njegovog remek djela SÁTÁNTANGÓ.
Film "Torinski konj" (2011), kojeg je prije nekoliko godina najavio kao svoj posljednji film, predstavljen je na Filmskom festivalu u Berlinu, gdje je osvojio Veliku nagradu žirija – Srebrnog medvjeda, kao i Nagradu FIPRESCI. Zbog svoje upornosti, Tarr nikada nije bio dio mainstream kinematografije. Filmski svijet ga smatra jednim od najoriginalnijih i najprestižnijih suvremenih svjetskih autora. Crpeći inspiraciju iz radova talijanskog neorealizma i francuskog novog vala, te na provokativan način ispitujući današnju otuđenost i moral, njegovi filmovi imaju snažan utjecaj na mlađu generaciju filmskih autora.
Od francuske vlade proglašen je vitezom iz reda umjetnosti i književnosti, dobitnik je nekoliko značajnih nacionalnih, međunarodnih nagrada, počasnih doktorata i nagrada za životno djelo.
