Na Radio Sljemenu jedna emisija ima posebno odanu publiku. Riječ je o obrazovnoj emisiji “Hrvatski naš svagdašnji” koja se emitira ponedjeljkom od 13.30 do 13.55, a uređuje je i vodi Anamarija Knezović Kaurić, dok je stalni stručni suradnik izvanredni profesor Marko Alerić. I upravo je ta mala ali neprocjenjivo dragocjena emisija zavrijedila nominaciju za Večernjakovu ružu u kategoriji radijske emisije godine.
Što vam znači prva nominacija za Večernjakovu ružu?
KNEZOVIĆ KAURIĆ: Znači mi beskrajno puno i još se uvijek ne mogu prestati iznenađivati tome da je nominirana jedna obrazovna emisija koja baš i nije jako atraktivna, a koju neki doživljavaju i docirajućom. No očito je stručni sud prepoznao da u njoj ima nekog “safta” i da na pristupačan, ali i dovoljno profesionalan način dopire do slušatelja.
ALERIĆ: Puno mi znači. Kada je pročelnik mog Odsjeka za kroatistiku svim kolegama i kolegicama uputio kratko pismo obavještavajući ih da je emisija čiji sam suautor nominirana za najbolju radijsku emisiju godine i, kada su mi svi došli čestitati na tome, jer je to prvi put u povijesti da je jedna obrazovna emisija prepoznata kao tako vrijedna, tek sam onda zapravo shvatio kolika je važnost te nominacije i da je zaista riječ o najprestižnijoj medijskoj nagradi.
Što kažete na to da se u kategoriji u kojoj uvijek dominiraju glazbene i zabavne emisije ovaj put našla i jedna obrazovna, posvećena – našem jeziku?
KNEZOVIĆ KAURIĆ: To me jako veseli jer tema naše emisije, jezik, ima trajnu vrijednost, a onda tome treba dati i važnost. U našoj emisiji nije ideja ta koja je čini zanimljivom, nego realizacija. Uzeli smo jezik i rekli: “Ajmo razgovarati o tome jer je to neiscrpna tema”, a postojala je i potreba i za temom koja obrazuje.
ALERIĆ: Posve mi je prirodno i razumljivo da su zabavne emisije popularnije od obrazovnih i da se, slušajući radio i gledajući televiziju, želimo ponajprije opustiti, informirati. To da ponešto želimo i naučiti u današnje vrijeme baš i nije toliko popularno. I zato me tim više iznenadilo to što smo nominirani, što me jako veseli jer to pokazuje da smo dobri promotori hrvatskog jezika. Nominacija je opravdana i zato što je naša emisija jedna od najdugovječnijih u medijskom prostoru. Emitira se 25 godina, koliko traje i Večernjakova ruža.
Može li se reći da je i dobro poznavanje vlastitog jezika izraz domoljublja?
ALERIĆ: Svakako. Dobro poznavanje vlastitog jezika izraz je domoljublja, ali i želje za dobrim poznavanjem šire jezične zajednice, a to je za nas zajednica onih koji upotrebljavaju hrvatski standardni jezik. Pozivam se na Wilhelma von Humboldta koji je početkom 19. stoljeća rekao: “Istinska je domovina zapravo jezik. On određuje čežnju za njom pa udaljavanje od domaćeg uvijek najbrže ide preko jezika.”
KNEZOVIĆ KAURIĆ: Apsolutno. Govoriti o domoljublju, a ne poznavati vlastiti jezik, reći da ti je svejedno kako govoriš, omalovažavanje je onoga što su naši ljudi stvorili i za što su se borili. Činjenica da se jezikom međusobno prepoznajemo i čini domoljublje.
Koje su najčešće reakcije slušatelja?
KNEZOVIĆ KAURIĆ: Redovito kude trajanje od 25 minuta, žele da emisija traje dulje. Hvale samu činjenicu da postojimo tako dugo, 25 godina. Kada se slušatelji nešto ne slažu s Markom ili sa mnom, onda žestoko kritiziraju.
ALERIĆ: Slušatelji uvijek zahvaljuju na postojanju emisije i našoj brizi za hrvatski jezik. A najviše im smetaju pogreške u govorima javnih govornika te voditelja emisija i novinara.
U člancima: "Sletio u kanal s vozilom"Pogrešno.