Kada nešto napravi BBC, možete biti poprilično sigurni da će to biti jako dobro.
Ako se u kombinaciji nađu Helen Hunt i Sean Bean, dionice još malo porastu. Jer, uz dvoje sjajnih glumaca i vrhunsku dramsku produkciju s desetljetnim iskustvom, teško da bi se pronašao bolji datum od 80. obljetnice početka Drugog svjetskog rata. A mi smo gotovo upravo na sam dan nacističkog napada na Poljsku gledali novu BBC-jevu seriju Svijet u plamenu.
Invazija i podjela Poljske između Hitlerove Njemačke i Sovjetskog Saveza doista je zapalila svijet, kako naslov serije kaže, a čini se da će upaljenima ostati ozbiljan broj televizora kada seriju počnu emitirati tijekom studenoga na Viasatovu kanalu Epic Drama. Prvu smo epizodu serije gledali u kinu Britanskog filmskog instituta BFI Southbank na Temzi, ispred kojeg je spomenik Sir Laurenceu Olivieru koji ponosno stoji na platou gledajući na veliku rijeku i njezine mostove. Bili smo taj dan u društvu samog Seana Beana, tvorca serije Petera Bowkera, redatelja te prve epizode Adama Smitha, mlade glumačke zvijezde Jonaha Hauera-Kinga koji tumači glavnu ulogu i drugih članova ekipe čija imena stoje na špici serije.
Zanimljivo, sebe u ozbiljnoj ulozi u prvoj epizodi gledao je s nama i poljski glumac Tomasz Kot, nesuđeni zlikovac iz novog Jamesa Bonda, nama još poznat iz nedavnog filma Pawela Pawlikowskog Hladni rat, djelomično snimanog i kod nas. Dakle, prva epizoda Svijeta u plamenu bavi se od nacista insceniranim napadom na radijsku postaju u Gliwicama što je dalo izgovor Hitlerovu režimu da otpočne invaziju. Planove nacista slučajno otkriva Nancy Campbell, američka novinarka sklona kapljici.
Ona se često druži s prevoditeljem iz britanske ambasade Harryjem Chaseom koji doma ima ljubovcu Lois, kćer ratnog veterana Prvog svjetskog rata koji je preživio napad iperitom Douglasa, koji još osjeća posljedice sukoba te kao vrstu osobne terapije promiče mir u svijetu. Međutim, Harry nalazi ljubav i u Poljskoj, Kasiu, što će rat naprasno prekinuti. Putevi se glavnih junaka razdvajaju, nakon britanske objave rata Harry napušta Varšavu, Nancy odlazi u Berlin i susreće se sa sada čvrstom nacističkom vlasti. Hvaljeni engleski televizijski autor Peter Bowker i osobno je vrlo zanimljiva, dinamična osoba. Otkrio nam je motivaciju svojeg scenarija. - Sjećam se britanske serije zvane World at War s Laurenceom Olivierom koja je išla sedamdesetih pa je dobrim dijelom zahvatila populaciju koja se borila u ratu. Šokantno je bilo slušati kako se nacistički časnik opravdava u normalnom razgovoru, vjerujem da bih isto osjećao da i danas to vidim.
Međutim, shvatili smo da se većina takvih serija bavi britanskim kutom gledanja pa smo željeli napraviti nešto gdje će publika podjednaku količinu emocija uložiti u sudbinu neke poljske, američke ili njemačke obitelji koliko i u sudbinu britanske obitelji. Ispočetka nisam to držao osobito dobrom idejom, no ipak sam počeo pregledavati filmove neposredno nakon rata i prelistavati arhive. Imao sam i stručnog savjetnika, profesora Richarda Overyja, on me prosvijetlio do kraja potvrđujući kako brige u ratu svakome ostaju iste, zaljubljujemo se, odljubljujemo, donosimo dobre i loše odluke, a sve se odvija u doba kada je pritisak veći zbog događaja oko nas. Ta velika povijest utječe na običnog čovjeka koji nema načina da je promijeni, a mora se nositi s njezinim posljedicama, kaže Bowker nastavljajući kako je želio ispričati malo drukčije priče, koje je pronalazio i u dnevnicima vojnika. - Nalazite često nevjerojatne a tako obične, ljudske stvari. Primjerice, jedan vojnik koji je u bitki kod Dunkerquea vozio ambulantna kola, napisao je kako pri dolasku u Dunkerque nisu imali gdje parkirati!
No, isto tako u tom dnevniku nalazim i što je rat iz tih ljudi izvlačio. U Dunkerqueu ga nije imao tko prijaviti da je izabrao skrivati se, međutim, on se ipak odlučio riskirati i pomagati tim vojnicima. U Imperial War Museumu pronašli su mi dva dnevnika mladih Poljakinja iz tog doba i preveli mi ih. Veći se dio dnevnika odnosi na posluživanje kave i gostiju, a onda se pojavljuje bilješka o tome da se prijavila u pokret otpora koji vodi nekadašnji vođa izviđača. Ohrabrujuće je da takva situacija nadilazi sve granice, poput dobnih. Otkrio je cijenjeni autor i kako je inspiraciju nalazio u vlastitoj obitelji, majka se u to doba bavila glazbom u duetu s tamnoputom kolegicom, zvale su se Two Shades, Dvije boje, pokazujući nam i njihovu očito pomno čuvanu fotografiju. Priznao je i kako se ovakva produkcija ne bi mogla realizirati prije pojave Netflixa i HBO-a. - Film Spašavanje vojnika Ryana i serija Band of Brothers promijenile su pravila o tome kako treba izgledati ratna serija. Mislim da je Adam Smith točno prenio viziju kojoj je zadatak bio da se zadrži fokus na naših 10-12 likova dok sve oko njih izgleda uvjerljivo, kao moderna ratna serija, ne kao dosadašnja klasična ratna drama. Zbog današnjih velikih budžeta raspoloživih televiziji, to je moguće, rekao nam je Bowker. Helen Hunt tumači američku novinarku Nancy Campbell. Nje nije bilo na londonskoj premijeri, što je i opravdano jer se radi o vrlo traženoj glumici. Evo što je o njezinu angažmanu rekao redatelj prvih dviju epizoda Adam Smith.
- Vidjet ćete Helen Hunt u prvoj epizodi, to joj je prvi put da radi s BBC-jem. Naravno, bila je fantastična - pitajte Petera! Usredotočena je, marljiva, radi s rutinom. Iako je velika zvijezda, vrlo je precizna i detaljna. Uvijek se iznenadite kad netko takav pristane na ulogu, bili smo jako uzbuđeni kao i zbog Leslie Manville i Seana Beana. No, i druge grupe glumaca, poput njemačke ili poljske, bile su doista sjajne, kao i naši mladi glavni glumci. Kada sam vidio scenarij, mislio sam da mi to ne možemo, puno je tu bilo emocija, tražilo se da budemo subjektivni, međutim, mislim da je ispalo dosta dobro - kaže Smith koji je poznat i po radu s Chemical Brothersima koji će uskoro gostovati u Zagrebu. Bio je zato u Londonu Sean Bean, čiji smo intervju već objavili na stranicama Večernjaka. Profesionalan i dobro raspoložen, snašao se i pred brojnim auditorijem kina BFI Southbank.
- Moj lik, Douglas Bennett, heroj je na svoj način, bio je snažan kao osoba dok nije prošao Prvi svjetski rat. I dalje je jak iako sebe tako ne percipira. Nastoji ostati svjestan da je oštećen zbog onoga što je u ratu prošao i sačuvati emocije za svoju kćer. Osamljen je, ali savjestan prema očuvanju mira, nastoji dati svoj doprinos iako ga okolina dijelom čak i prezire, ali on ostaje čvrst u svojim uvjerenjima jer je protiv rata iako je to bio rat u kojem su se svi morali boriti protiv nacizma i fašizma, rekao je Bean. - Ovo nije samo prepričavanje povijesti. Peterov scenarij utječe na emocije ljudi koji su tada živjeli, kako se junaci serije nose s tom situacijom odnosno kako ona utječe na njihove živote. Moraju se suočiti s time da muževi i dečki odlaze u rat i da ne znaju jesu li živi. A istodobno moraju nastaviti sa životom u Manchesteru gdje Julia živi. Također je to serija koja se odvija u više zemalja koje su bile pogođene ratom, Poljskoj, Americi, Britaniji, Njemačkoj, tako serija obuhvaća sve strane u ratu i samim time nije pristrana. Ne radi se, dakle, o klasičnoj ratnoj seriji na kakve smo navikli. Također, Peter vješto isprepleće sudbine likova, povezuje ih na prirodan način stavljajući ih u iste situacije. Ispunjava cilj pokazivanja kako su u takvoj situaciji sukoba koji je zahvatio gotovo cijeli svijet, svi na kraju samo ljudi - kazala nam je prelijepa škotska glumica Julia Brown koja tumači Lois. Već na početku serije susrećemo Lois i Harryja u susretu s britanskom Union of Fascists koju je 1932. godine osnovao Oswald Mosley. Uvijek je atraktivno poigrati se s činjenicom da je takvo što postojalo, pa je i ovdje autor serije to vješto iskoristio.
- Najveći moj izazov s Harryjem bio je što ga nisam odmah mogao "uhvatiti". Bilo bi ionako zanimljivo ispričati priču o tom razdoblju, no posebno je izazovno bilo do kraja shvatiti Harryja, postaviti se u situaciju u kojoj se on našao. I zato je serija vrijedna, nije obična ratna drama gdje je gledatelju odmah sve izloženo. Na kraju je odličan osjećaj bio nekoga poput njega provesti kroz takvo putovanje koje ćete vidjeti kroz tih televizijskih sedam sati. Zbog mnogih stvari svojem se liku divim, uživao sam u nastojanju da proniknem u Harryjev lik do kraja. Jer, Peter ne stvara likove koji su klasični zlikovci ili pozitivci, nego prizemljene, obične ljude, i u tome vam je taj izazov - rekao nam je Jonah Hauer-King čiji su djed i baka Poljaci koji su se 30-ih odselili u Ameriku.
- Zbog toga sam bio upućen u poljsku povijest pa sam se mogao više posvetiti istraživanju prosječnih ljudi u Europi u to doba. Na to smo se više usredotočili jer je okruženje u kojemu se serija događa ipak već poznato - rekao je mladi britanski glumac.
Dodao je kako serija ima suvremeni štih iako se radnja odvija prije 80 godina. - Nadam se da će na jedan novi način predstaviti tu priču mladim generacijama zbog kojih je važno uvijek ponovo ispričati taj dio povijesti. Treba to činiti i zbog poštovanja prema tom vremenu, ali i zbog današnjih događaja jer u današnjoj politici ima stvari koje plaše - rekao je Hauer-King.
Njegova kolegica Zofia Wichlacz koja tumači Kasiu ističe psihološku stranu obrade likova u scenariju.
- Čini mi se da nismo još vidjeli dramu koja se bavi Drugim svjetskim ratom a da to nije priča o herojima i njihovim protivnicima. Ovdje se bavimo psihologijom običnog čovjeka, kako se tko ponaša u takvoj teškoj situaciji. Zapravo je frontmen benda na pariškoj underground glazbenoj sceni koja je iznimno živa zbog brojnih crnih glazbenika iz Amerike. On se zaljubljuje u američkog liječnika Webstera O'Connora. Svjestan je situacije u kojoj netko tamnoput ima bijelog dečka.
U Parizu onog doba to je nekako moglo doći, tamnoputi ljudi ovdje su tada već bili drukčije tretirani nego u, primjerice, nekim dijelovima Amerike. Odande su crni glazbenici bježali upravo u Pariz, a onda su se našli u čudonj situaciji jer Pariz pada. Djed mi je također svirao saksofon, pa sam znao dosta o tome. No, kada s ploče čujete glazbu koja se tada svirala, kao da joj nešto nedostaje.
Tadašnji uređaji za snimanje nisu mogli snimiti basove, meni je zbog toga bilo vrlo zanimljivo raditi tu seriju, mogli ste u cijelosti čuti kako je ta glazba zvučala. I doista, kao da nije ista - rekao nam je Parker. Blake Harrison glumi Stana, britanskog vojnika kojega ćemo upoznati nešto kasnije u seriji. Kroz priču o tome kako se pripremao za ulogu dobili smo uvid u to koliko se u World on Fire vodilo računa o detaljima. - Jako puno gledao sam ratne dokumentarce, poput dokumentarca Drugi svjetski rat u boji. Fasciniralo me kako su vojske sa svih strana u bitke ulazile zapravo nepripremljene, a nije bilo baš toliko prošlo od Prvog svjetskog rata. Nisam siguran što je tome bio razlog, manjak novca ili jednostavno glupost političara. Česte nevjerojatne pogreške poput planova za napade u avionima koje su slali preko neprijateljskih linija pa su rušeni s tim planovima, slanje vojnika u običnim uniformama na bjelinu snijega... Kada to saznate, shvatite koliko je bilo lako poginuti. Naša je serija povijesno točna - kazao je Harrison.
živa dosada.