Nova sezona serije "Počivali u miru", koja se prikazuje na HTV-u, a na koju su prava otkupili i američki producenti, okupila je impozantnu glumačku postavu. Među njima je i 38-godišnja Daria Lorenci Flatz koja glumi policijsku inspektoricu Franku Pavić. Dok je mi gledamo na malim ekranima, svi oni koju u subotu dođu u zagrebački HNK moći će je vidjeti u naslovnoj ulozi u predstavi "Lulu". Iako joj je raspored pretrpan, simpatična Daria uspjela je naći vremena za ovaj razgovor...
Kontroverzija i prije premijere
Serija "Počivali u miru" dobiva pohvale, mnogi kažu da je na hollywoodskoj razini. Jeste li se vi osjećali kao u Hollywoodu dok ste je snimali?
– E sad, kako je u Hollywoodu, ne znam, ali sam se na setu osjećala fenomenalno. Obično kad snimate po 12 sati dnevno prođe sve u bunilu, ali na ovom setu nije bilo stresa, a ipak se sve napravilo. Radilo se detaljno, redatelj je fenomenalno surađivao s nama, svi su bili otvoreni za sugestije.
Nakon prve epizode pojavile su se na društvenim mrežama kritike zbog istarskog dijalekta koji, kažu Istrijani, nije originalan.
– Kritika je uvijek dozvoljena, ali serija i film nisu dokumentarno djelo i zato mislim da naglasak ne mora biti savršeno skinut. Pa sjetite se samo nekih jugoslavenskih filmova u kojima Bata Živojinović igra Zagorca. Pa na što je to sličilo? Na Zagorca nije, ali mu nitko nije prigovarao jer je fantastično glumio. I to je ono najbitnije. Leon Lučev igrao je toliko Bosanaca i odlično ih je skinuo, ali svaki pravi Bosanac reći će mu da to nije original. Kakve to veze ima kad on briljantno glumi.
U subotu vas u HNK čeka premijera predstave "Lulu" u kojoj imate glavnu ulogu. Čini mi se da se vi ne možete požaliti na manjak posla?
– U pravu ste. Kod mene čak nije bilo ni onog zatišja koje se glumicama obično dogodi nakon što rode djecu. Imala sam pauzu godinu dana od rođenja blizanaca, ali zato što sam sama tako htjela. Čim sam provirila, zasula me kiša posla. Naravno, nije intenzitet cijelu godinu isti.
I prije premijere predstava je prozvana kontroverznom. Očekujete li burne reakcije?
– Već je pomalo kontroverzno što komad nije postavljen 80 godina. Čim se spominje puno seksa i erotike, smrti i ljubavi, pa onda ja kao glavna glumica, a moj bivši muž kao redatelj – eto kontroverze. No to nije ono najbitnije. Želimo djelo koje je potresno i dirljivo, a nema smisla zamarati se mogućim reakcijama.
O bivšem sve najbolje
Lulu je bludnica. Je li zanimljivo igrati takve uloge?
– Apsolutno. Kad igrate takve uloge, uvijek tražite što je iza te priče, što je u pozadini, što je to što vas tjera na rušenje granica i zašto ih neki ruše, a neki ne. To je ono što predstava propituje, a Lulu je samo žena koja je u potrazi za ljubavi. Jednako kao i sva druga bića na svijetu. Zato je u predstavi manje važno koliko je partnera promijenila.
Frank Wedekind napisao je "Lulu" u 19. stoljeću, u vrijeme kad je Pariz bio središte društvenog života i dekadencije. Eksplicitno priča o bludnicama, seksu... Koliko se društvo od tada do danas promijenilo?
– Toga će uvijek biti u društvu. Onako kako moramo jesti, tako imamo i seksualne nagone koji u većoj ili manjoj mjeri utječu na ljudske odluke. Svi se u svakodnevici susrećemo s tim. U ljudskoj je prirodi da manipulira svojom seksualnošću, da propitkuje. Razlikujemo se jedino u granicama i odgoju, a u ovome što je unutar nas svi su ljudi jako slični.
Kako je surađivati na predstavi s redateljem Jernejem Lorencijem, vašim bivšim suprugom?
– Mi kao bivši supružnici nemamo nikakav problem jer inače ne bismo mogli raditi zajedno, ali ponekad je to što radite s bivšim partnerom više otežavajuća nego olakšavajuća okolnost. Bili smo mladi u braku i danas, s odmakom, na taj period gledamo blagonaklono. Umjetnički smo vrlo bliski, on je zaista veliki redatelj i velika je čast dobiti veliku ulogu kod velikog redatelja bio on bivši ili ne. (smijeh)
Osjećate li da ponekad zbog posla propuštate važne trenutke u životu vaših blizanaca, šestogodišnjih Maka i Frana?
– Ovakav strašan intenzitet traje samo nekih desetak dana. Kad nisam u podjeli neke predstave, sa svojom sam djecom više nego roditelji koji imaju standardne poslove. Imam i slobodna ljeta, stignem sve. A kad intenzivnije radim, družimo se ujutro, prije proba.
Jesu li Mak i Fran sličniji vama ili suprugu Emilu?
Čini mi se da su mješavina nas oboje, pronalazim i svoje i Emilove karakteristike u obojici.
Uspijevaju li oni sad već shvatiti vaš posao?
– Da, jasno im je. Nedavno smo zajedno gledali film "Onaj koji će ostati neprimijećen" pa su me pitali je li mi neugodno što sam bila gola. Vole ići sa mnom na probe, a u nedjelju ih vodim na predstavu "5žena.com" jer odavno govore da oni to mogu gledati.
Biste li im poželjeli svoj glumački put?
– Naravno. Volim svoj posao i ne vidim u njemu ništa loše. Nezgodno je ako u ovom poslu niste talentirani i nemate posla pa ste frustrirani, ali kad predano radite, onda ima i posla. Još je rano govoriti jesu li mi klinci talentirani za glumu, ali na kraju krajeva, gluma se svodi na potrebu. Glumiti može svatko, pitanje je samo želite li to ili ne.
Istarski dijalekt nije originalan? hahahaha, a vole se hvaliti kak su multikulturalni... oa, ja sam prilično često oko Poreča... Imaju dvadesetak izraza koji bi mogli biti originalni, i doseljeni Mujo i Haso ih nauče .. 5-6 ( ako su voljni)... njihova djeca- možda polovicu... koliko pravi Istrani utječu na doseljenike, toliko doseljenici utječu na domaće... a što se tiče propitkivanja seksualnosti i ja sam se preispitivao... mislio sam da volim crnke, zapala me brineta... sad sam konačno shvatio svoju teoriju seksualnosti : svuda mu je bolje nego u gaćama... drugi dio : yhebo ili ne, njemu rok trajanja prolazi.. eee, jesam pametan, ko i svi... magarci, hehe.. LP