Poznati televizijski urednik i voditelj Dubravko Merlić vraća se idućeg ponedjeljka od 20 sati na HRT 1 u novoj dokumentarnoj seriji “Opstanak”, koju je napravila njegova producentska kuća Castor Multimedia. U sedam tematskih cjelina ova dokumentarna serija obrađuje demografski slom Hrvatske. U svakoj od epizoda otvara se jedan segment te problematike koji se dokumentira materijalima i ljudskim sudbinama iz onih dijelova Hrvatske ili zemalja u koje su se Hrvati iselili. Merlić je seriju realizirao uz pomoć koscenarista doc. dr. sc. Stjepana Šterca i Željka Matića, a on se u svakoj epizodi pojavljuje i kao urednik.
– Čudno mi je da netko nije došao na ovu ideju prije mene. Otkad smo 2013. ušli u Europsku uniju, događa se intenzivno iseljavanje u zemlje EU, a pogotovo u Njemačku, koja je tradicionalna iseljenička meta Hrvata, i Irsku, koja je novo odredište naših iseljenika. To je toliko poremetilo sve ono što smo mislili da će nam donijeti Europa i način na koji smo mislili da ćemo se razvijati, da se to moralo uočiti. Zapravo, dosta dugo sam razmišljao na koji način tu temu “prebaciti” u televizijski medij jer se u demografiji uglavnom barata brojkama, postocima i istraživanjima što baš i nije primjereno televizijskom mediju koji se odvija u vremenu pa ga puno brojaka i podataka zagušuje. Za razliku od pisanih medija koji podatke, istraživanja i grafikone dobro podnose, televizija jednostavno traži drugačije tretiranje teme – kazao je Merlić koji se tada odlučio da u prvi plan stavi ljude koji proživljavaju demografske probleme.
– U našem serijalu su ljudi koji su otišli u Irsku i Njemačku, ali i oni koji su se vratili. Tu su i doseljenici koji su došli živjeti u Hrvatsku, stariji ljudi, ljudi koji imalo malo djece. Njima smo dali glavnu riječ, a uz njih govore i demografi i drugi stručnjaci koji znanstveno detektiraju probleme, ali pokušavaju i ponuditi rješenja – kaže Merlić.
Razgovarajući s našim ljudima koji su se iselili u Irsku i Njemačku, ekipa “Opstanka” doznala je puno zanimljivih stvari. Gotovo svi su zadovoljni što su otišli iz zemlje, a prvi razlog za odlazak bila je nedostatna plaća u Hrvatskoj.
– Većina ljudi s kojima sam razgovarao imala je i teret kredita, najčešće u švicarcima. Da je bila samo plaća bez kredita, možda ne bi morali otići. Ljudi taj dug vani s lakoćom rješavaju. Ono što je vrlo visoko na ljestvici razloga za odlazak i o čemu moramo govoriti jest da je većina tih ljudi nesretna što se u Hrvatskoj ne mogu svojim znanjem, radom i kvalitetama ostvariti kao privatni i poslovni subjekti. To je ona svima dobro poznata tema veza, poznanstva, klijentelizma, korupcije i nepotizma... Zapravo je veliko nezadovoljstvo tih ljudi netransparentnošću sustava i nemogućnošću ravnopravnog sudjelovanja u društvu. Taj sustav morat će se promijeniti – iskreno kaže Merlić.
Irska je odličan primjer jer je to zemlja koja je uvijek bila iseljenička, a pogotovo od polovice 19. stoljeća. Zanimljiv je podatak da imaju oko 18 milijuna ljudi izvan Irske, u dijaspori. Od zemlje koja je bila potpuno okrenuta iseljavanju, oni su se 80-ih godina prošlog stoljeća okrenuli i postali atraktivna zemlja za dolaske.
– Oni su dosta napredovali jer su napravili sustav u kojem su biznis i politika razdvojeni i to im je sve skupa dobro išlo dok nije došla kriza 2008. godine, kada su opet pali u duboku ekonomsku krizu. Razgovarali smo s njihovim ministrom za dijasporu Ciaranom Cannonom i on nam je rekao da je u tom razdoblju 900 Iraca tjedno odlazilo iz zemlje. Oni su do 2011. napravili jasnu analizu, donijeli efikasne odluke i ubrzo opet postali jako atraktivna useljenička zemlja. U ovom trenutku iz Irske odlazi 35 tisuća ljudi godišnje, ali im ulazi više od 50 tisuća ljudi iz cijelog svijeta. To je ono što mi nikako ne možemo riješiti. Moramo napraviti sustav u kojem imamo strategiju kojom određujemo koje ljude želimo privući u Hrvatsku. Zasad toga nema pa su stvari incidentne – malo ima Ukrajinaca, pa ovo ljeto dođu Nepalci, tko zna tko će doći sljedeće godine… Tu isto ima puno prostora za poboljšanje i sustavnost – smatra Merlić.
U Irsku je odmah 2013. otišlo puno mladih ljudi. Kasnije su počele odlaziti mlađe obitelji s djecom i tamo će i ostati. Mnoga djeca naših ljudi namjeravaju kasnije otići u Ameriku, Kanadu ili Australiju.
U Njemačkoj je situacija donekle drugačija. Tamo je postojala tradicija iseljavanja i mnogi naši ljudi imali su rodbinu kojoj su otišli.
– Moj dojam je da se većina ljudi koja ode u Njemačku namjerava vratiti. Većini njih je cilj da steknu životno i poslovno iskustvo te da se s tim novcem vrate natrag i ostvare nešto u Hrvatskoj – kaže Merlić.
Najteže je bilo doći do ljudi koji su se vratili iz inozemstva. Oni za sebe smatraju da imaju stigmu neuspješnosti.
– Glavni razlog povratka je nostalgija koja je bila prejaka. To su ljudi koji su se vratili nakon godinu-dvije. Inače, ako se nešto misli napraviti u Irskoj ili Njemačkoj ne može se ništa postići prije pet do deset godina boravka. Tamo se jako brzo napreduje, ali ne preko noći. U Irskoj nema veze kakvu školu imate. Svi dobivaju šansu da pokažu svoje znanje, a kad to pokažu, napredak ide jako brzo. Evo, najbolji je primjer nedavni slučaj lokalnog političara iz Like koji se iselio u Irsku i počeo raditi kao skladištar. Neki su se s tim sprdali, no to je za Irsku sasvim normalno. Počne se od temeljnih poslova pa se onda postupno napreduje… naravno, ako je čovjek marljiv – smatra Merlić.
Serija je podijeljena u 7 tematskih cjelina: u prvoj epizodi “Seobe 1991.-2001.” obrađuju se demografske promjene koje su se dogodile zbog rata u Hrvatskoj i BiH. Druga epizoda zove se “Odlazak – Njemačka”, a snimala se u Stuttgartu i Münchenu. U njoj se obrađuje tema naših iseljenika u Njemačkoj. U trećoj epizodi “Odlazak – Irska” govori se s našim ljudima u Dublinu i Corku. Četvrta epizoda je “Dolazak” i u njoj se govori o ljudima koji dolaze na rad u Hrvatskoj. Peta epizoda je “Nestanak” i tu se obrađuje demografski pad u Hrvatskoj koji pokazuju i dramatični podaci poput onog da su Ujedinjeni narodi proglasili Hrvatsku za jednu od pet najstarijih populacija na svijetu. Šesta epizoda je “Povratak”, o hrvatskoj u dijaspori, starijoj i novijoj. Posljednja epizoda je “Ostanak” i u njoj se sve teme obrađene u prijašnjih šest epizoda objedinjuju te se uz pomoć eksperata pokušavaju naći rješenje koja su realistična za Hrvatsku.
Osim “Opstanka”, Merlićeva Castor Multimedija priprema i dramsku seriju koja se zove “Sjene u mraku”.
– Igrana produkcija novi je segment u portfelju naše tvrtke jer smo dosad uglavnom radili formate poput “Piramide”, talk-showove i dokumentarce. Pojačani mladim producentom, našim sinom Matejem Merlićem, pripremamo nekoliko kratkih igranih filmova, od kojih je jedan u postprodukciji, a drugi u pretprodukciji. Uz to, razvijamo igranu dramsku seriju “Sjene u mraku” za koju sam napisao koncept i sinopsise. Reakcije onih koji su ih čitali jako su dobre te očekujemo da ćemo što prije doći do malih ekrana.
Krimi-serija “Sjene u mraku” događa se u Osijeku, a radi se o nizu ritualnih ubojstava koja pogađaju obitelj jednog bogatog i moćnog odvjetnika. Glavni lik je inspektor koji pokušava otkriti motive tih brutalnih ubojstava – otkrio nam je Merlić.
Antipatičan tip...srećem ga često ....