Europa se desetljećima suočava s problemom starenja, a projekcije pokazuju da će populacija starijih od 65 godina do sredine ovog stoljeća doseći 150 milijuna, sa 101 milijuna na početku 2018. Najupečatljiviji aspekt projicirane promjene u strukturi stanovništva Europske unije odnosi se na progresivno starenje najstarijeg stanovništva: broj starijih od 75 do 84 godine porast će za 60 posto, a broj starijih od 85 godina najmanje će se udvostručiti.
Da bi se dobila predodžba o veličini te promjene, predviđa se da će se broj osoba starijih od 85 godina u EU povećati s 13,8 milijuna u 2018. na 31,8 milijuna do 2050., a broj stogodišnjaka porast će sa 106.000 u 2018. na više od pola milijuna do 2050. godine, objavio je Eurostat.
Starima iz EU drugi smo dom
Hrvatska kao jedna od najstarijih europskih država neće biti izuzeta od tog trenda. U zemlji već sada živi nešto manje od dvije tisuće stogodišnjaka, svaki peti građanin stariji je od 65 godina, a starijih od 85 godina je više od 80 tisuća, više nego što Zadar ima stanovnika. Prema popisu iz 2001., Hrvatska je prije nepuna dva desetljeća imala upola manje 85-godišnjaka – oko 40 tisuća. Uz postojeći tempo povećanja životnog vijeka, za tri desetljeća broj 85-godišnjaka i starijih će se udvostručiti, a Hrvatska bi mogla postati drugi dom i za stariju populaciju ostalih članica EU, ako se o njima kod nas bude imao tko brinuti. Eurostat napominje da je u Hrvatskoj na kraju prošle godine živjelo oko 16,5 tisuća državljana EU, a među njima su 5384 bila starija od 65 godina. Prve godine od ulaska u EU – 2014. – u Hrvatskoj je živjelo 2979 državljana EU starijih od 65 godina, od nešto manje od deset tisuća svih s putovnicom neke od država članica EU! Hrvatska i Francuska jedine su prijavile povećanje broja doseljenih starih osoba, navodi Eurostat u najnovijoj publikaciji o starenju Europe i životu starije populacije.
To bi moglo upućivati na to da su Francuska i Hrvatska popularna odmarališta za građane drugih država članica EU, navodi Eurostat čiji autori smatraju da je poticanje starijih da ostanu u što većem broju u radnoj snazi jedna od najvažnijih briga za kreatore vladinih politika, s obzirom na sve manji broj radnosposobnog stanovništva i sve više starijih i vrlo starih ljudi u društvu. Hrvatska uglavnom kaska za drugima u svim politikama, pa i u prilagođavanju javnih usluga sve starijoj populaciji.
Osobe starije od 55 godina sada čine trećinu stanovništva EU, a raspon ide od 36 posto u najstarijoj Italiji do 25 posto u najmlađoj Irskoj, koja privlači mlade sa svih strana svijeta. Očekuje se da će udio starijih od 55 godina u populaciji sredinom stoljeća dostići 40 posto, s time što će najbrže ostarjeti Portugal (47%), Italija, Bugarska, Litva i Hrvatska gdje će do sredine stoljeća 45 posto stanovništva biti starije od 55 godina. Kako je životni vijek žena dulji, u starijoj će populaciji dominirati žene.
U 2018. godini srednja dob populacije u EU-28 bila je 43,1 godina, a u Hrvatskoj 44 godine. Do sredine stoljeća srednji životni vijek u Hrvatskoj popet će se na 52 godine. Srednja dob svjetske populacije iznosi oko 30 godina. Najmlađe stanovništvo živi u Indoneziji, Meksiku, Indiji i Južnoafričkoj Republici, prosječno mlađe od 30 godina, a najstarije u Japanu gdje je prosječna starost stanovništva oko 47 godina.
Samo pet godina u zdravlju
Dožive li 65 godina, Hrvati mogu računati da će najdulje pet godina živjeti relativno zdravi, dok će sve godine iznad 70. biti obilježene ozbiljnim zdravstvenim teškoćama i ograničenjima koja te teškoće donose. Danci ili Nijemci te dobi mogu računati na 12 godina zdravog života, a Norvežani na 15 godina.Zdravstveno stanje ovisi o načinu i kvaliteti života, koji su bolji u bogatijim i osvještenijim nacijama koje puno polažu na kretanje, zdrav život, prehranu, radne uvjete i ostale faktore koji utječu na zdravlje. Istraživanja pokazuju da se stariji građani bogatijih zapadnih zemalja hrane kvalitetnije od generacije srednje dobi te gotovo svakodnevno jedu svježe voće i povrće, minimalno piju, ne puše i kreću se, za razliku od umirovljenika u istočnim zemljama koji žive s manje novca.
VIDEO Sto mjera za demografsku obnovu
I onda kada se kaže da trebamo napraviti reforme kao u Irskoj, svima u državnim i javnim strukturama digne se kosa na glavi. Samo tako, treba nastaviti kao do sada, dok sva struka i svi mladi ne pobjegnu iz zemlje, onda može uhljebi umru od gladi, pa se netko i vrati... No uhljebi su se dosjetili, pa sada imamo radne dozvole za uvoznu radnu snagu, pa su uhljebi našli nove bedake koji će ih hraniti...