Odmah nakon što smo se pozdravili, zaskočili smo Dunju Mazzocco Drvar pitanjima kakvo nas vrijeme očekuje u danima godišnjeg odmora.
A tko bi nam drugi i mogao dati bolju informaciju nego meteorologinja RTL Televizije, dobitnica ovogodišnje nagrade Europskog meteorološkog društva za najbolju TV prognozu. Zbog posla zna ostati budna do jutra, a kako se s time nosi njezina obitelj, suprug Vojislav i kći, te koliko vjeruju njezinoj prognozi, Dunja nam je otkrila u razgovoru.
Prošle godine dobro ste procijenili prosječne ljetne temperature, kakve su vaše prognoze za ovo ljeto, za kolovoz?
Prognoziranje ljetnog vremena nezahvalno je baš kao i prognoziranje svake druge dugačke sezone, a ljeto je pogotovo škakljivo baš zato što svi računamo na to da ćemo to vrijeme iskoristiti maksimalno za sebe. Sad smo ušli u takav klimatski period da možemo skoro sigurno reći da će ljeto biti vruće i sušno. Ušli smo u eru kad su rekordi jako česti i kad ih rušimo iz godine u godinu. Ove godine svi pokazatelji idu prema tome da neće biti najtoplije, odnosno da neće biti u prva tri najtoplija ljeta. Ali vjerujem da će biti među prvih pet-šest najtoplijih i najsušnijih. Neće biti puno dugotrajnih vrućih perioda kao što je to bilo lani, niti će biti dugotrajnih perioda s teškim noćima kada nećemo moći spavati. Imat ćemo prekide takvih perioda, odnosno na neko ćemo vrijeme prodisati, ali onda će se opet vratiti vrućine. Suša će obilježiti ljeto jer, iako će u jednom trenutku pasti puno kiše koja će se preliti u more, jer nema procesa koji bi to mogao uvesti polako i zadržati u zemlji. Takve velike kiše, kada naglo padnu, slijevaju se tamo gdje ne bi trebale, a ne zadržavaju se u zemlji gdje su potrebnije.
Uspoređujući ljeto 2008. i 2018., koje su se velike promjene dogodile?
Uspoređujem to s ovim čega se sjećamo, a to su dva ljeta koja su bila jako kišovita – ljeto 2014. i ljeto 2016. Ta su bila kišnija i ljudi su ih upamtili po tome, ali generalno to su sve topla ljeta, ekstremi na koje se moramo privikavati i više nam nisu tako nevjerojatni. Uz to što je sve toplije, pravi su problem dugotrajni periodi vrućine i te tople noći, što je neugodan faktor i teško je kad se tijelo ne može odmoriti kvalitetno nekoliko noći zaredom jer se tada akumulira taj toplinski stres, a zbog toga se osjećamo sve lošije i lošije. Nisu toliko alarmantni sami rekordi i temperature, nego nizovi takvih teških dana i noći.
>>Pogledajte što RTL-ov meteorolog Nikola Vikić - Topić kaže o vremenu ovog ljeta
Često s gledateljima komunicirate putem društvenih mreža. Koliko se trudite svakome odgovoriti i udovoljiti?
Trudim se udovoljiti i odgovoriti svakome, čak i onima koji su neugodni, pokušavam ih preodgojiti koliko je to moguće i objasniti im da je moja struka poprilično sveobuhvatna te da u vremenskoj prognozi moraju sagledati malo više od svoje osobne situacije i mjesta stanovanja. Nesporazumi najčešće proizlaze zbog geografije pa, kad kažete primjerice da se prognoza odnosi na središnju Hrvatsku, oni to ne znaju smjestiti ni odrediti jesu li oni pod tim dijelom ili ne. Kad to razjasnimo, onda bude sve O. K. Komunikacija je u mojem poslu najvažnija jer, koliko god mi bili stručni i precizni i koliko god je tehnologija napredna, još uvijek imamo problem s prenošenjem informacija. Tim više što sada živimo u vremenu kada svatko ima svoju privatnu prognozu “u džepu”. Više prognostičara ne trebate da vam da točnu prognozu, štoviše najčešće je prognoza koju imate u svojem džepu, to jest mobitelu, točnija jer se odnosi na konkretnu lokaciju na kojoj se nalazite u tom trenutku, a mi prenosimo neku opću sliku za cijelu Hrvatsku koja je izuzetno raznolika i teško je obuhvatiti u dvije minute TV prognoze cijelu Hrvatsku. Moj je cilj da postanemo konzultanti i usmjeravamo građane da se znaju snaći u šumi tih informacija. Mislim da se moramo sve više i više baviti primijenjenom prognozom vremena i sve više interdisciplinarno oblikovati te vrste informacija.
Takav pristup na RTL-u već primjenjujete, vaše vremenske prognoze nisu suhoparno iznošenje činjenica, bliže su Šprajcovoj interpretaciji vijesti?
Često nam gledatelji znaju reći da smo drukčiji i razumljiviji, i to je zato što im sve pokušavamo objasniti jednostavnim rječnikom i nema tog stručnog jezika za koji ljudi čak misle da ga razumiju, ali zapravo ga ne razumiju. Nema ni potrebe za tim. Ne trošimo vrijeme da bismo gledateljima rekli kakvo je vrijeme bilo danas u toku dana, njih to ne zanima, žele znati kakvo će vrijeme biti. Trudimo se dati najjednostavniju primjenu prognoze na svakodnevni život.
Koju aplikaciju za vremensku prognozu vi koristite i koju nam možete preporučiti?
Nedavno sam radila jedno istraživanje, gledala sam desetak dana različite aplikacije i uspoređivala rezultate koje su dale. Yr.nO, aplikacija koju svi zovu “Norvežani”, jedna je od najboljih i ima najkvalitetnije podatke. Norveška meteoslužba zapravo je napravila aplikaciju s podacima koje koriste svi meteorolozi na svijetu. Riječ je o modelu Europskog centra za srednjoročne prognoze koji je i prema objektivnim pokazateljima najbolji svjetski model za prognozu vremena.
Javljaju li vam se često gledatelji s prigovorima da ste najavili kišu, a kiša nije pala ili obrnuto?
Znaju se javljati i ima jedna stvar po kojoj sam različita od svojih kolega, a to je što ne volim biti “ziheraš” jer tako ljudima pokvarite planove. Evo i jednog primjera. Prijatelj je nedavno organizirao roštilj, imao je puno uzvanika, bilo mu je to važno i jednostavno sam si pokušala zamisliti što bi se dogodilo da mu kažem da je preriskantno raditi roštilj pa da onda on cijeli dan sjedi u svojoj vikendici i gleda kako ništa ne pada te misli kako sam ga zeznula, a mogao se dobro zabavljati. Trudim se izbjeći štetu, svi možemo reći imaš tu malu šansu da će pasti kiša i najbolje da ostaneš doma, ali onda najbolje ne živjeti gledamo li sve tako “ziheraški”.
Je li vam se dogodila situacija da vas je netko blizak tražio savjet o tome je li pametno nešto organizirati na otvorenom ili ne, a vaš je savjet bio pogrešan?
Dogodilo mi se to. Pavlica Bajsić prošlo ljeto imala je u Dubrovniku jedan događaj, a i inače me često konzultira i uglavnom sam do tada sve dobro predvidjela, međutim taj put bilo je 60 ili 70 posto šanse da se u Dubrovniku dogodi veliko nevrijeme. Šansa je bila toliko velika da sam joj sugerirala da ne riskira i ona je odlučila sve otkazati. A kiša na kraju nije pala. To mi je jako žao jer takvi su događaji važni, ne volim zeznuti ljude koji me pitaju za savjet. Bio je i primjer kada sam savjetovala direktoru Teatra Exit Matku Ragužu da ne održi predstavu na otvorenom jer su bile velike šanse za pljusak. Oko 19 sati nebo se razvedrilo i odlučili su održati predstavu na otvorenom u Muzeju za umjetnost i obrt. Nekoliko minuta nakon što je počela predstava počela je kiša padati i kad je uskoro počela i grmljavina, odlučio je prekinuti predstavu.
Primijetila sam i to da vam na Facebooku gledatelji često pišu komentare o izboru odjeće?
Ti su čak češći od onih koji se odnose na vrijeme. Ne mogu s tim pomiriti, to mi je zaista nevjerojatno. I koliko god se u informativnom programu trudili da odjeća bude jednostavna, da su žene na ekranu bez nakita i frizura koji odvlače pozornost, naš izgled svejedno i dalje plijeni pozornost, brinu se kako sam odjevena i kakvu frizuru imam. Puno mi ljudi kaže i da me prepoznaje po glasu. Kažu da imam neobičan i specifičan glas i, koliko god sam na televiziji, a to je 15 godina, ljudi me svejedno prepoznaju po glasu. Jednom u dva tjedna netko mi kaže da me prepoznao po glasu i to je najčešća rečenica koju čujem.
Kazalište i gluma bili su vaše velike ljubavi, kako ste onda završili na PMF-u?
Sjećam se da su mi za neke stvari koje sam radila u kazalištu znali reći da ja to sve matematički radim. Kazalište sam doživljavala kao hobi i nešto što me zabavlja i samo sam onako usput pomislila da bi mi to mogla postati profesija. Nisam nikad ozbiljno razmišljala o tome. Imam dosta poznanika i prijatelja iz tog kruga i trudim se često otići u kazalište pa sam u tom smjeru odgojila i usmjerila svoju kćer. I ona često odlazi na predstave.
Kći nema ambicije ući medijski svijet, s obzirom na to da je i vaš suprug novinar?
Ne, još nema tih ambicija. Voli čitati i to je pokupila od nas, i sad je u fazi kad želi biti glumica, a uz to bi htjela biti i veterinarka i doktorica... Mi ćemo je, naravno, podržati u svemu.
Brojke su vam oduvijek išle?
Da, nekako mislim da se čovjek s tom matematikom treba roditi. Moraš to imati u sebi jer u suprotnom se mučiš. Davala sam jedno vrijeme i instrukcije iz matematike i fizike, susrela se s djecom koja su imala problema s time, jednostavni nisu “isprogramirana” na taj matematički način i njima je puno teže. Tako da se svi rodimo s talentom za nešto, iako se ti talenti mogu ispreplitati. Moja draga Ksenija iz Ribnjaka koja me odgojila u tom glumačkom smislu rekla je da sam matematičarka sa srcem velikim kao autobus.
Ovaj posao zahtijeva puno vremena i ne ostavljate ga za sutra, kako to funkcionira u svakodnevnom obiteljskom životu?
Obitelj se navikla, ima situacija kad navečer na mobitelu ili kompjuteru gledam nove materijale koji stižu ili, kad jako teško uzdišem, odmah pitaju što je, a to je obično kad mi dođu podaci koji mijenjaju sliku onoga što sam predvidjela, kad vidim da sve ide u drugom smjeru. Ili kad se kod kuće uvučem u raspravu na društvenim mrežama s nekim od gledatelja i pokušam objasniti gdje je nastao nesporazum. Puste me tada na miru da to odradim, ali ima situacija i u kojima ustajem noću da vidim ponaša li se vrijeme onako kako sam mislila, pogotovo kad su velike promjene u pitanju, recimo u zimsko vrijeme kad se najavljuje snijeg. Tada znam do jutra provjeravati materijale, to je tako, to nije posao, nego poziv.
Koliko se obitelj pouzda u vašu vremensku prognozu?
Mislim da sad već svi žive po tome. Muž mi je znao reći da se nije s tim uopće opterećivao prije i stalno je ponavljao onu foru: pogledat ću kroz prozor pa ću znati kakvo je vrijeme. Međutim i život se mijenja, imaš dijete i životna organizacija je drukčija pa onda postaje važna prognoza. Ja se zaista trudim i sugeriram i drugima da se što manje zamaraju time. Trudim se biti fleksibilna. Kad sam nedavno organizirala zabavu za kćerin rođendan, savjetovala sam se s kolegama oko prognoze jer je zabava bila na otvorenom i kiša bi je uništila. Iako su šanse da kiša padne bile velike, odlučila sam da se sve održi vani, a pola sata nakon što je tulum bio gotov pao je pljusak. Trudim se živjeti tako da me vrijeme ne određuje i da ne budem paralizirana zbog toga, ako padne kiša, skinut ćemo cipele i hodati po kiši. Ipak ima situacija u kojima treba biti oprezan i paziti se.
Muž joj je Vojko? Onaj Vojko? Sapienti sat. Aaaaa..kaj prvo ne ide, kod tih kaj nisu "drugotne", djevojačko prezime, pa onda muževo/muževljevo? :-o