Tradicionalni koncert u Tvornici ove godine Damir Urban sa svojom četvorkom odlučio je izvesti na malo drukčiji i intimniji način. U Malom pogonu Tvornice kulture 22. prosinca Urban će se malo vratiti u prošlost, ispričat će vjernim obožavateljima neke nepoznate detalje o bendu, nastanku nekih pjesama koje će na kraju i odsvirati...
– Bend i ja nemamo iskustvo u takvoj priči, tako da ne znamo što će se točno dogoditi u četvrtak. Spremni smo odsvirati nešto pjesama, koliko god treba i zapravo se opustiti, zaboraviti da je to koncert i pokušati zamisliti pozornicu kao prostor gdje vježbamo i gdje nema publike – otkrio nam je kako zamišlja druženje s obožavateljima. Veselilo bi ga kad bi s bendom bio u mogućnosti odsvirati nešto potpuno novo.
– Bilo bi super ako uspijemo improvizirati neku novu pjesmu, onda pročitati neke nove stihove, otpjevati ih i da bend može začačkati toliko slobodno kao što čačkamo u svojoj prostoriji. To je nemoguće prenijeti izvan prostora za vježbu i ako se uspijemo do te mjere ogoliti i opustiti da pred njima možemo nastupati i stvarati, to jest predstavljati publici nešto što još uopće nije stvoreno, to će biti najveći dobitak te večeri – prenio nam je svoja maštanja Damir.
Povratna informacija od publike savršeno bi se uklopila u ovu priču u smislu da publika Urbanu i dečkima otkrije kakve uspomene vežu njih uz Urbanove pjesme. Za prvi koncert u četvrtak ima set-listu od deset pjesama, a kao opciju B, u slučaju da mu zakaže brbljavost i prisjećanje na prošlost, osmislio je i listu sa 16 pjesama. U petak u Velikom pogonu održat će drugi koncert u kojem će biti više svirke i pjesme, a manje priče. Na pitanje kakva očekivanja ima od ova dva nastupa odgovara:
– Sanjam i očekujem uvijek neku najgoru opciju pa će sve što bude bolje od toga što sam zamislio. Zapravo će biti sve super.
Kad je o snovima riječ, noćne mu more ne navraćaju u san, u posljednje vrijeme spava mirno kao beba, možda zato što su mu se kockice, kako glazbene tako i privatne, počele slagati svaka na pravo mjesto.
– Sretan sam jer sam s bendom u glazbenom pogonu, u smislu da smo se bacili na istraživanja i eksperimentiramo. Dosad smo se nekako držali onog što već dobro znamo, možda zato što je postojao određeni strah od neuspjeha. Čak i kad bismo na probama otišli u nekom pravcu koji nam je dotad bio nepoznat, brzo bismo se vratili na staro. Ako želiš zakoračiti u nešto novo, moraš si dati i jedno razdoblje u kojem sigurno neće biti željenih rezultata, barem ne odmah – objašnjava glazbenik.
Stabilne konture poprimio je i njegov privatni život u kojem su nedvojbeno ključne osobe supruga Milica i sin Malik koji svakim danom postaje sve ravnopravniji sugovornik svom tati te rasprave koje dečki vode iz dana u dan postaju zanimljivije.
– Sin je odrastao dečkić koji postavlja konkretna pitanja i puno razgovaramo. Nedavno smo mu tako pokušali objasniti koje su sve to prednosti i nedostaci Facebooka, za koji danas sva djeca misle da ga moraju imati, te što sve ima smisla objavljivati kako na društvenoj mreži tako i na YouTubeu. S Milicom više nisam na početku veze kada imaš samo strast i osjećaj zaljubljenosti, a sve ostalo je nesigurnost. To je sad odnos u kojem znamo tko je kakav i da se možemo pouzdati jedno u drugo – kaže pjevač.
Priznaje kako je uz sina naučio nekoliko važnih životnih lekcija u kojima je uspio obuzdati svoj ego i uvidjeti koliko je važno biti iskren te kako se na duge staze više isplati ako nemate dlake na jeziku.
– Malik je jako iskren i ne zna lagati. Ako i slaže, ne može živjeti s tim i ta laž traje točno 20 sekundi i odmah kaže istinu. Naučio sam uz njega koliko je važna iskrenosti. Čak i ako te to košta, na kraju uistinu profitiraš, iako ti se u prvi čas čini da nije tako. U svakom slučaju je plus. S druge strane, koliko god bio brbljav i posao mi je da zabavljam i budem u prvom planu, sin me jako brzo naučio da postoje i brbljaviji od tebe, a to je on, da postoji netko tko je zapravo u centru pažnje, a ne ti koji misliš da jesi. Uz dijete si puno normalniji nego što bi bio bez njega. – iskreno će Urban.
U vrijeme svog odrastanja prošao je kroz neka turbulentna razdoblja u kojima je ponekad, ne svojom krivnjom, imao i problema sa zakonima jer je u nekim tučnjavama stao na stranu napadnutih, a zbog svog nemarnog odnosa prema datumima i birokraciji imao je problema s policijom. Jednu takvu situaciju s policijom sada je prepričava kao anegdotu.
– Nisu mi vjerovali da ne znam gdje mi je auto, a ja sam ga jednostavno izgubio. Bila je riječ o starom autu, Seatu koji sam nekome posudio jer mi je u to vrijeme bilo draže pješačiti nego sjediti za volanom. Osoba kojoj sam auto posudio dala ga je na popravak mehaničaru koji ga nije uspio popraviti, pa ga je proslijedio nekom drugom i mene jednostavno više nije zanimalo što je s tim autom. Tu cijelu zavrzlamu nisam mogao objasniti policiji i tražili su od mene da priznam je li auto u Bosni, je l’ prodan, ukraden... Mislio sam zašto im uopće nešto izmišljati, reći ću im kako su se stvari zbilja odvijale, a to je da zapravo ne znam gdje je auto. Nakon tog priznanja uslijedila su pitanja: “Što, bio si pijan, nadrogiran”... Najgore je od svega što sam zbog tog izgubljenog auta imao problema jer nisam mogao kupiti novi. U svakom slučaju, dan-danas se ne zna gdje je taj Seat završio – prepričavši zgodu s autom priznaje kako mu roditelji nisu bili najsretniji zbog nemarnosti i neopterećenosti takvim stvarima, ali sretni su zbog drugih kvaliteta svog sina pa ih ovakve popratne stvari baš ne zamaraju.
Tijekom godina na glazbenoj sceni imao je priliku upoznati ljude koje je u umjetničkom smislu doživljavao kao idole. U svojoj glavi poistovjetio ih je s njihovom glazbom ili pričama koje je smatrao odličnima, ali slika u njegovoj glavi i stvarnost nisu se najčešće poklapali.
– Negativnost ovog posla je u tome što sam došao u priliku upoznati svoje idole čiji se broj na kraju smanjio na nulu. Skužio sam da su puno manji ljudi nego što to jesu i kad sam bio mlađi nisam odvajao djelo od autora ili obratno. Onda sam u jednoj fazi shvatio da umjetnik može biti super kao autor, ali zbilja kreten kao tip – o razočaranjima će Urban.
Zato su neki ljudi sa scene čiju glazbu ne sluša i čiji rad baš ne prati sasvim neočekivano ostavili iznenađujuće dobar dojam na njega.
– Ne znam hoće li se on toga sjećati, ali iznenadio me Dražen Zečić. Ne poznajem ga privatno, ali na jednom partiju poslije Porina zabrijali smo moj bend, ja i Zečić. Pridružio nam se, malo više se družio s bendom i bio je tako simpatičan i zabavan. Dobar dojam ostavio je i Mladen Grdović, kojeg sam sasvim slučajno sreo u jednom restoranu gdje smo supruga i ja večerali s Gibom i njegovom suprugom. Ostao je nakon nas u tom restoranu, ali to malo koliko sam pričao s njim ostavio mi je dojam dragog i simpatičnog lika – priznao je Urban.
Donedavno nije baš pristajao na suradnje i duete s drugim glazbenicima, no u posljednje vrijeme ostvario je zanimljive suradnje. Jedna od njih je i ona sa Stjepanom Hauserom, s kojim je prvi put nastupio prije dvije godine na jednom božićnom koncertu. Zanimljivo je da su dogovor o snimanju njihove verzije pjesme “Everybody hurts” R.E.M-a dogovorili mailom.
Žena me uvijek skuži kad lažem
– Za mene je ljubav spoj povjerenja, sigurnosti, tolerancije, prijateljstva, nježnosti... Mogu reći da sam sretan u ljubavi jer su sve te komponente zadovoljene – često ponavlja glazbenik svoju formulu ljubavi. Supruga Milica čvrst mu je oslonac i priznaje kako bi bez njezine prisutnosti često bio izgubljen; iz njegovih kretnji može prepoznati kakvog je raspoloženja.
– Nekad znam posegnuti za malim lažima, i to je stvar koju najviše mrzim kod sebe. Kad u društvu nešto slažem, Milica to uvijek skuži i onda na putu doma prije nego što kaže: “Što ti je to trebalo”, ja odgovorim – znam, znam nisam trebao – prepričava Urban. Suprugu će uvijek opisati kao tolerantnu osobu koja se zna nositi s njegovim mušicama i zahvaljujući kojoj se svakodnevne stvari rješavaju, jer Damir zaboravlja datume, ne pati brojke i ne zamara se takvim stvarima.
– S Milicom to više nije početak veze u kojoj imaš samo strast i zaljubljenost, a sve ostalo je nesigurnost, nego znaš s kim imaš posla i koliko se možeš pouzdati u nekoga – kaže Urban. – Za mene je ljubav spoj povjerenja, sigurnosti, tolerancije, prijateljstva, nježnosti... Mogu reći da sam sretan u ljubavi jer su sve te komponente zadovoljene – često ponavlja glazbenik svoju formulu ljubavi. Supruga Milica čvrst mu je oslonac i priznaje kako bi bez njezine prisutnosti često bio izgubljen; iz njegovih kretnji može prepoznati kakvog je raspoloženja.
– Nekad znam posegnuti za malim lažima, i to je stvar koju najviše mrzim kod sebe. Kad u društvu nešto slažem, Milica to uvijek skuži i onda na putu doma prije nego što kaže: “Što ti je to trebalo”, ja odgovorim: "Znam, znam nisam trebao" – prepričava Urban. Suprugu će uvijek opisati kao tolerantnu osobu koja se zna nositi s njegovim mušicama i zahvaljujući kojoj se svakodnevne stvari rješavaju, jer Damir zaboravlja datume, ne pamti brojke i ne zamara se takvim stvarima.
Tradicionalni koncert u Tvornici ove godine je Damir Urban sa svojom četvorkom odlučio izvesti na malo drukčiji i intimniji način. U Malom pogonu Tvornice kulture 22. prosinca Urban će se malo vratiti u prošlost, ispričat će vjernim obožavateljima neke nepoznate detalje o bendu, nastanku nekih pjesama koje će na kraju i odsvirati...
– Bend i ja nemamo iskustvo u takvoj priči, tako da ne znamo što će se točno dogoditi u četvrtak. Spremni smo odsvirati nešto pjesama, koliko god treba i zapravo se opustiti, zaboraviti da je to koncert i pokušati zamisliti pozornicu kao prostor gdje vježbamo i gdje nema publike – otkrio nam je kako zamišlja druženje s obožavateljima. Veselilo bi ga kad bi s bendom bio u mogućnosti odsvirati nešto potpuno novo.
– Bilo bi super ako uspijemo improvizirati neku novu pjesmu, onda pročitati neke nove stihove, otpjevati ih i da bend može začačkati toliko slobodno kao što čačkamo u svojoj prostoriji. To je nemoguće prenijeti izvan prostora za vježbu i ako se uspijemo do te mjere ogoliti i opustiti da pred njima možemo nastupati i stvarati, to jest predstavljati publici nešto što još uopće nije stvoreno, to će biti najveći dobitak te večeri – prenio nam je svoja maštanja Damir.
Povratna informacija od publike savršeno bi se uklopila u ovu priču u smislu da publika Urbanu i dečkima otkrije kakve uspomene vežu njih uz Urbanove pjesme. Za prvi koncert u četvrtak ima set listu od deset pjesama, a kao opciju b, u slučaju da mu zakaže brbljavost i prisjećanje na prošlost, osmislio je i listu sa 16 pjesama. U petak u Velikom pogonu održat će drugi koncert u kojem će biti više svirke i pjesme, a manje priče. Na pitanje kakva očekivanja ima od ova dva nastupa odgovara:
– Sanjam i očekujem uvijek neku najgoru opciju pa će sve što bude bolje od toga što sam zamislio. Zapravo će biti sve super.
Kad je o snovima riječ, noćne more mu ne navraćaju u san, u posljednje vrijeme spava mirno kao beba, možda zato što su mu se kockice, kako glazbene tako i privatne, počele slagati svaka na pravo mjesto.
– Sretan sam jer sam s bendom u glazbenom pogonu, u smislu da smo se bacili na istraživanja i eksperimentiramo. Dosad smo se nekako držali onog što već dobro znamo, možda zato što je postojao određeni strah od neuspjeha. Čak i kad bismo na probama otišli u nekom pravcu koji nam je dotad bio nepoznat, brzo bismo se vratili na staro. Ako želiš zakoračiti u nešto novo, moraš si dati i jedno razdoblje u kojem sigurno neće biti željenih rezultata, barem ne odmah – objašnjava glazbenik.
Stabilne konture poprimio je i njegov privatni život u kojem su nedvojbeno ključne osobe supruga Milica i sin Malik koji svakim danom postaje sve ravnopravniji sugovornik svom tati te rasprave koje dečki vode iz dana u dan postaju zanimljivije.
– Sin je odrastao dečkić koji postavlja konkretna pitanja i puno razgovaramo. Nedavno smo mu tako pokušali objasniti koje su sve to prednosti i nedostaci Facebooka, za koji danas sva djeca misle da ga moraju imati, te što sve ima smisla objavljivati kako na društvenoj mreži tako i na YouTubeu. S Milicom više nisam na početku veze kada imaš samo strast i osjećaj zaljubljenosti, a sve ostalo je nesigurnost. To je sad odnos u kojem znamo tko je kakav i da se možemo pouzdati jedno u drugo – kaže pjevač.
Priznaje kako je uz sina naučio nekoliko važnih životnih lekcija u kojima je uspio obuzdati svoj ego i uvidjeti koliko je važno biti iskren te kako se na duge staze više isplati ako nemate dlake na jeziku.
– Malik je jako iskren i ne zna lagati. Ako i slaže, ne može živjeti s tim i ta laž traje točno 20 sekundi i odmah kaže istinu. Naučio sam uz njega koliko je važna iskrenosti. Čak i ako te to košta, na kraju uistinu profitiraš, iako ti se u prvi čas čini da nije tako. U svakom slučaju je plus. S druge strane, koliko god bio brbljav i posao mi je da zabavljam i budem u prvom planu, sin me jako brzo naučio da postoje i brbljaviji od tebe, a to je on, da postoji netko tko je zapravo u centru pažnje, a ne ti koji misliš da jesi. Uz dijete si puno normalniji nego što bi bio bez njega. – iskreno će Urban.
U vrijeme svog odrastanja prošao je kroz neka turbulentna razdoblja u kojima je ponekad, ne svojom krivnjom, imao i problema sa zakonima jer je u nekim tučnjavama stao na stranu napadnutih, a zbog svog nemarnog odnosa prema datumima i birokraciji imao je problema s policijom. Jednu takvu situaciju s policijom sada je prepričava kao anegdotu.
– Nisu mi vjerovali da ne znam gdje mi je auto, a ja sam ga jednostavno izgubio. Bila je riječ o starom autu, Seatu koji sam nekome posudio jer mi je u to vrijeme bilo draže pješačiti nego sjediti za volanom. Osoba kojoj sam auto posudio dala ga je na popravak mehaničaru koji ga nije uspio popraviti, pa ga je proslijedio nekom drugom i mene jednostavno više nije zanimalo što je s tim autom. Tu cijelu zavrzlamu nisam mogao objasniti policiji i tražili su od mene da priznam je li auto u Bosni, je l’ prodan, ukraden... Mislio sam zašto im uopće nešto izmišljati, reći ću im kako su se stvari zbilja odvijale, a to je da zapravo ne znam gdje je auto. Nakon tog priznanja uslijedila su pitanja: “Što, bio si pijan, nadrogiran”... Najgore je od svega što sam zbog tog izgubljenog auta imao problema jer nisam mogao kupiti novi. U svakom slučaju, dan-danas se ne zna gdje je taj Seat završio – prepričavši zgodu s autom priznaje kako mu roditelji nisu bili najsretniji zbog nemarnosti i neopterećenosti takvim stvarima, ali sretni su zbog drugih kvaliteta svog sina pa ih ovakve popratne stvari baš ne zamaraju.
Tijekom godina na glazbenoj sceni imao je priliku upoznati ljude koje je u umjetničkom smislu doživljavao kao idole. U svojoj glavi poistovjetio ih je s njihovom glazbom ili pričama koje je smatrao odličnima, ali slika u njegovoj glavi i stvarnost nisu se najčešće poklapali.
– Negativnost ovog posla je u tome što sam došao u priliku upoznati svoje idole čiji se broj na kraju smanjio na nulu. Skužio sam da su puno manji ljudi nego što to jesu i kad sam bio mlađi nisam odvajao djelo od autora ili obratno. Onda sam u jednoj fazi shvatio da umjetnik može biti super kao autor, ali zbilja kreten kao tip – o razočaranjima će Urban.
Zato su neki ljudi sa scene čiju glazbu ne sluša i čiji rad baš ne prati sasvim neočekivano ostavili iznenađujuće dobar dojam na njega.
– Ne znam hoće li se on toga sjećati, ali iznenadio me Dražen Zečić. Ne poznajem ga privatno, ali na jednom partiju poslije Porina zabrijali smo moj benda, ja i Zečić. Pridružio nam se, malo više se družio s bendom i bio je tako simpatičan i zabavan. Dobar dojam ostavio je i Mladen Grdović, kojeg sam sasvim slučajno sreo u jednom restoranu gdje smo supruga i ja večerali s Gibom i njegovom suprugom. Ostao je nakon nas u tom restoranu, ali to malo koliko sam pričao s njim ostavio mi je dojam dragog i simpatičnog lika – priznao je Urban.
Donedavno nije baš pristajao na suradnje i duete s drugim glazbenicima, no u posljednje vrijeme ostvario je zanimljive suradnje. Jedna od njih je i ona sa Stjepanom Hauserom, s kojim je prvi put nastupio prije dvije godine na jednom božićnom koncertu. Zanimljivo je kako su dogovor oko snimanja njihove verzije pjesme “Everybody hurts” R.E.M-a dogovorili preko mailova.
Žena me uvijek skuži kad lažem
– Za mene je ljubav spoj povjerenja, sigurnosti, tolerancije, prijateljstva, nježnosti... Mogu reći da sam sretan u ljubavi jer su sve te komponente zadovoljene – često ponavlja glazbenik svoju formulu ljubavi. Supruga Milica čvrst mu je oslonac i priznaje kako bi bez njezine prisutnosti često bio izgubljen; iz njegovih kretnji može prepoznati kakvog je raspoloženja.
– Nekad znam posegnuti za malim lažima, i to je stvar koju najviše mrzim kod sebe. Kad u društvu nešto slažem, Milica to uvijek skuži i onda na putu doma prije nego što kaže: “Što ti je to trebalo”, ja odgovorim – znam, znam nisam trebao – prepričava Urban. Suprugu će uvijek opisati kao tolerantnu osobu koja se zna nositi s njegovim mušicama i zahvaljujući kojoj se svakodnevne stvari rješavaju, jer Damir zaboravlja datume, ne pati brojke i ne zamara se takvim stvarima.
– S Milicom to više nije početak veze u kojoj imaš samo strast i zaljubljenost, a sve ostalo je nesigurnost, nego znaš s kim imaš posla i koliko se možeš pouzdati u nekoga – kaže Urban. – Za mene je ljubav spoj povjerenja, sigurnosti, tolerancije, prijateljstva, nježnosti... Mogu reći da sam sretan u ljubavi jer su sve te komponente zadovoljene – često ponavlja glazbenik svoju formulu ljubavi. Supruga Milica čvrst mu je oslonac i priznaje kako bi bez njezine prisutnosti često bio izgubljen; iz njegovih kretnji može prepoznati kakvog je raspoloženja.
– Nekad znam posegnuti za malim lažima, i to je stvar koju najviše mrzim kod sebe. Kad u društvu nešto slažem, Milica to uvijek skuži i onda na putu doma prije nego što kaže: “Što ti je to trebalo”, ja odgovorim – znam, znam nisam trebao – prepričava Urban. Suprugu će uvijek opisati kao tolerantnu osobu koja se zna nositi s njegovim mušicama i zahvaljujući kojoj se svakodnevne stvari rješavaju, jer Damir zaboravlja datume, ne pati brojke i ne zamara se takvim stvarima.
– S Milicom to više nije početak veze u kojoj imaš samo strast i zaljubljenost, a sve ostalo je nesigurnost, nego znaš s kim imaš posla i koliko se možeš pouzdati u nekoga – kaže Urban.
