PRVI ČOVJEK

U kina dolazi film o Armstrongu, a evo što je govorio o svom putu na Mjesec

First man
Foto: Promo
1/7
09.10.2018.
u 14:15

Život trojke koja je ušla u povijest puna je zanimljivih detalja, o čemu su govorili u prosincu 1969. za magazin ABC tehnike

Biografska drama redatelja Damiena Chazellea, snimljena prema knjizi Jamesa Hansena i u scenarističkoj adaptaciji Oscarovca Josha Singera (Spotlight), na velike ekrane donosi jedan od najznačajnijih djelića povijesti napretka znanosti i čovječanstva uopće.

Prvi čovjek najvećih filmskih romansi današnjice, Ryan Gosling u glavnoj ulozi i za njega nekarakterističnom tematskom izletu, sada postaje prvi čovjek na mjesecu. Kao svojevrsna kronika Armstrongovog života i karijere, film nas uvodi u zbivanja između 1961. i 1969., razdoblje pripreme i egzekucije jedne od najopasnijih misija u povijesti putovanja u svemir. U nizu NASA-inih projekata, jedan je u svjetskoj povijesti ostavio dubok trag. Uspješnim slijetanjem na mjesec 20. srpnja 1969. godine, astronaut Neil Armstrong postao je prvi čovjek čija je noga kročila na površinu mjeseca. U toj povijesnoj šetnji pridružio mu se Buzz Aldrin, dok je njihov kolega Michael Collins za to vrijeme orbitiratio oko mjeseca na komandom brodu.

Život trojke koja je ušla u povijest puna je zanimljivih detalja, o čemu su govorili u prosincu 1969. za magazin ABC tehnike. Sva trojica bili su rođeni 1930 godine, te su bili iskusni piloti s više od 4000 sati letenja, a Armstrong je šezdesetih godina bio jedan od najboljih pokusnih pilota u SAD-u. Pilotirajući tada najbržim mlaznim avionom X-15 postigao je brzinu od 6382 kilometara na sat (pet puta brže od zvuka) i visinu od 64 kilometra. 

- Za vaše čitatelje bit će zanimljivo da sam se kao dječak bavio zrakoplovnim modelarstvom i eksperimentirao s izumima vašeg zemljaka Nikole Tesle, a kao mladić sam bio zrakoplovni jedriličar - kazao je Armstrong za ABC tehnike i već tada rekao kako bi jednog dana volio sudjelovati u misiji na Mars. 

- Kretanje po mjesecu je prilično lagano, ali je tlo veoma sklisko. Naime, Mjesečeva površina sastavljena je od prašine koja je nalik na tamne staklaste kuglice i štapiće. Ispod tog tankog sloja prašine površina Mjeseca je tvrda tako da smo imali poteškoća prilikom kopanja uzoraka Mjesečeva tla - dodao je Armstrong. 

Prvi čovjek na mjesecu od 1969., a od 11.10.2018. i u hrvatskim kinima. Ne propustite filmsku priču o tome kako je korak jednog čovjeka poveo čitavo čovječanstvo u novu eru. 

Komentara 8

KO
kodifan
17:10 09.10.2018.

čovjek nikada nije bio na mjesecu...američka propaganda nema granica

MU
mulag
15:22 09.10.2018.

tek sad film o njemu, dok je bio ziv niko se nije osudio snimit istog

MI
midea
19:39 09.10.2018.

gluposti , kada bi samo malo istražili shvatili bi da nitko a ma baš nikada nije sletio na mjesec ! Nasa ne može ni običnu sondu poslati na mjesec , prvo jer mi neznamo što je zapravo mjesec , a drugo , svi bi mogli pratiti taj poduhvat sa malo boljim teleskopom . zakljucak , oni lažiraju samo slanje rovera ili sonda na Mars ili druge udaljene navodne planete samo zato što mi to ne možemo provjeriti !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije