Na pola puta između Zagreba i Varaždina, u mjestu Breznički Hum, nalazi se prekrasan brežuljkasti kraj prekriven tisućama trsova vinove loze. Pogled sa zapada seže na planinu Ivančicu, sa sjevera na Varaždinsko vinogorje, istočno na planinu Kalnik, dok s juga vinogradi dodiruju zlatarsko područje s pogledom na sjeverni dio Medvednice. Upravo na tom prekrasnom mjestu nalazi se Vinarija Šafran. Dvadesetak hektara bregovitih padina humskog i brezničkog vinogorja nastajalo je stoljećima, iz impozantne tradicije uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. A sve je počelo još davne 1692. godine...
"Nitko ne zna točno vrijeme početka vinarstva u ovim krajevima, ni jesu li vinovu lozu sa sobom donijeli Rimljani koji su na toj relaciji utabali cestovni smjer (via antiqua) i jesu li duž svoje prometnice osim vila rustica gradili i klijeti ili se početak vinogradarstva i službeno poklapa tek s prvim pisanim spomenicima u 13. stoljeću, no u povijesnim knjigama u kojima se spominje i imanje obitelji Šafran stoji da je dio prihoda od poljoprivredne proizvodnje generacijama redovito potjecao od vinogradarstva", kaže za Večernji list voditelj vinarije Josip Tržec, dodajući kako je među crkvenim redovima i institucijama od najstarijeg vremena posjede na Varaždinbregu, kao i na području Brezničkog Huma, imala i Zagrebačka biskupija koja je započela proizvodnju misnih vina.
VEZANI ČLANCI:
Vinarija Šafran nedavno je osvojila dvije Decanterove nagrade, za graševinu srebrenu medalju, za rajski rizling broncu.
"Pa kao Oskar u filmu, tako je i Dekanta u toj vinskoj priči. To je jedno od najprestižnijih ocjenjivanja u svijetu. Mi smo malo tržište i nismo toliko moćni da bismo si mogli priuštiti da se malo trznemo na to, a s druge strane trebalo bi to sad marketinški popratiti, što je opet, kad gledamo nas manje vinarije, gotovo nemoguće. A i sama prodaja, znači, nismo mi velike vinarije koje su svjetske, gdje se mogu napraviti brendovi. Ali, Hrvatska se stvarno može pohvaliti da je osvojila veliki broj medalja na Decanteru i trebali bismo raditi na tome da se upravo ta vina, koja su osvojila takve nagrade, mogu plasirati na neka bolja tržišta, pogotovo u ovoj vinskoj priči gdje bi se sigurno postigla daleko veća cijena i gdje bi ta vina došla do onih pravih kupaca koji znaju u njima uživati", naglasio je Josip Tržec.
"Pred početak Prvog svjetskog rata posjed biskupije bio je zapušten, a obnovio ga je nadbiskup Antun Bauer, po čijoj je ideji tu zasađena zelenika, posebna vrsta stare vinove loze. Nadbiskup Bauer vinograde je imao i na današnjim pozicijama Vinarije Šafran, gdje, ne samo zahvaljujući povijesti već prije svega kvaliteti vina, tradicija misnih vina traje i danas, a osim misnim, Vinarija Šafran ponosi se i Papinim vinom", govori Josip Tržec, ističući kako je njihova vinarija poznata po vrhunskim vinima: graševini, rajnskom rizlingu, manzoniju, sivom pinotu, sauvignonu, žutom muškatu, mirisnom tramincu, portugizcu, frankovki i blauburgeru. Vina su specifičnih aroma, iznimne svježine i prepoznatljivog bukea bregovite Hrvatske.
"Obiteljska tradicija počela je 1692. godine. U 2006. godini obitelj se odlučila obrtnički okrenuti tržištu. Provedena je obuhvatna tehnološka modernizacija tako da vinarija raspolaže najsuvremenijom opremom za preradu grožđa, fermentaciju, sazrijevanje i čuvanje vina. Stari vinogradi zàmijēnjeni su novim nasadima. Vinograd je rasprostranjen na 20 hektara. Oko 90 tisuća trsova zasađeno je na pogodnom tlu i idealnim pozicijama. Područje je to koje se sa zapada nastavlja na planinu Ivančicu, sa sjevera na varaždinsko vinogorje, istočno na planinu Kalnik, a s juga na zlatarsko područje s pogledom na sjeverni dio Medvednice. Vinarija je najveća u Varaždinskoj županiji s godišnjom proizvodnjom od oko 90.000 litara vina, a ukupni kapacitet vinarije su do 500.000 litara", otkriva Josip Tržec.
"Vina Vinarije Šafran redovito osvajaju najviša odličja na izložbama i ocjenjivanjima u zemlji i inozemstvu. Od Zlatnog vina Alpe Adria, najveće nagrade križevačke Zelinske izložbe vina, naša su dva vina: graševina i manzoni u Londonu osvojila Decanterove nagrade. Misna vina došla su kao slijed tradicije i poznata su u ovom kraju jer je od najstarijeg vremena posjede na području Brezničkog Huma imala i Zagrebačka biskupija. Iako prepoznatljiva sa svojim aromatičnim vinima, Vinarija Šafran ponosi se i Papinim vinom. Poslije dugoga i pomnog biranja komisije od dva biskupa i nekoliko svećenika, vino Vinarije Šafran odabrano za kalež Svetoga Oca Benedikta XVI. za misu u Zagrebu 2011. godine na Hipodromu", s ponosom ističe Josip Tržec kojeg smo upitali kakve su berbe ove godine i što očekuje od pojedine sorte.
"Za manzoni, mladu sortu vina, a imamo ga negdje oko osam tisuća trseva, 2021. i 2022. bile su izrazito dobre vinske godine. Bile su suše, a vinograd dobro podnosi suše, barem tu kod nas jer nisu one tih razmjera kao što je to u Slavoniji i Dalmaciji. Rajski rizling i graševina su sorte kojih imamo najviše i koje se najviše i konzumiraju, ipak je to hrvatski brend. Traminac smo imali, ali na žalost više ga nemamo zbog ove bolesti pa smo ga morali raskrčiti prije par godina. Papino vino nažalost je otišlo. Pinot sivi je dosta pao zadnjih godina u konzumaciji jer ga je nadvladala graševina. Sauvignon vino isto jedna od sorti koja kod nas dobro uspijeva", govori Josip Tržec, ističući kako je proteklog vrućeg ljeta najviše ukazivao na Summer Wine.
"Summer Wine je više za mlade, a na njemu smo radili s Prehrambenim fakultetom, prvo da privučemo mladu populaciju da konzumira vino, i to je jedna varijanta s najmanje koncentracije alkohola. Zadatak nam je bio da bude zanimljivo za mlade, što manje alkohola, i da se po vrućini može popiti čašica-dvije više. Servira se tako da se pet kockica leda poravna s vinom, može se staviti unutra neko voće, a kad se taj led rastopi, onda dobijemo nešto što je u pivskom svijetu Radler pivo. To je zapravo nešto kao voćni kokteli, imamo unutra pet vrsta voća - od agruma, breskve, jagode... što još malo u aromatici oplemenjuje taj dio, i to onda zovemo kao vinski koktel. U večernjim satima on se može pretvoriti u alkoholni koktel, uz dodatak nekih alkoholnih pića, ovisi o koktel majstoru. Najvažnije je da smo uspjeli postići ono što smo htjeli - da se u tim ljetnim vrućim danima, u podne, kada mladi ljudi žele nešto popiti, ne budu odmah ugroženi alkoholom", zaključio je Josip Tržec.
VIDEO Aleksandra Prijović otkrila da uživa u alkoholu: 'Kada sam rodila, rekli su mi da trebam piti što više piva'
