Dogovorite li termin za intervju s Nenom Belanom u ovo predbožićno vrijeme, velika je vjerojatnost da će vam se ovaj poznati hrvatski kantautor javiti s autoceste ili u pauzi između tonske probe i nastupa u nekom klubu. Svom ionako prenatrpanom rasporedu posljednjih je mjeseci dodao još jednu stavku: umjetničko vođenje Zagrebačkog festivala čije će se 64. izdanje održati 27. siječnja u Zagrebu, uz izravan televizijski prijenos.
Nakon dva uspješna nastupa na Zagrebačkom festivalu i nagrade za najemitiraniju pjesmu iz 2015. (“Jer je pjesma dio nas”), evo vas u “direktorskoj fotelji”, u ulozi umjetničkog voditelja festivala...
Zapravo, u uredu Zagrebačkog festivala sam od kraja 2013., otkad je nova ekipa preuzela festival i ponovno ga osovila na noge. Moji kolege sa scene i ja pomagali smo bivšem umjetničkom direktoru Anti Pecotiću u osmišljavanju nove vizije i koncepcije Zagrebačkog festivala i smatram da smo napravili prilično dobar posao. Festival je opet postao zanimljiv i publici i medijima, ali i autorima i izvođačima kojima je nastup na Zagrebačkom festivalu ponovno postao stvar prestiža. Naravno, Pecotić i cijeli tim ljudi iz Hrvatskog društva skladatelja zaslužni su za sadašnji ugled festivala, sada nam preostaje nastaviti dizati letvicu iz godine u godinu.
Govoreći o interesu, uredništvo festivala ove je godine imalo pune ruke posla?
Da, za idući festival primili smo rekordnih 270 prijava. Padali su serveri, radilo se i noću. Ovdje ih moram spomenuti, od prve dame uredništva, kolegice Ivane Vrdoljak Vanne, do ostalih kolega, Massima, Nenada Borgudana, Marijana Brkića Brka i Tomislava Štengla s HTV-a, te im još jednom zahvaliti na suradnji i strpljenju. Bilo je naporno, preslušavanje je trajalo nekoliko dana. Prvi dan bismo bodovali sve pjesme, zbrajali bodove i suzili krug pjesama na manji izbor, a onda bi idući dan krenula nova runda preslušavanja i bodovanja. I tako dalje, sve dok na kraju nismo izlučili odabrane. Mislim da na kraju imamo jedan reprezentativni presjek domaće moderne pop-produkcije i 22 kvalitetne skladbe iako moram naglasiti, da je bilo mogućnosti za više mjesta, ušlo bi još barem toliko, ako ne i više, jednako kvalitetnih pjesama. Nažalost, u bocu od litre ne stanu dvije litre vode...
Kako zapravo izgleda odabir pjesama za jedan festival poput Zagrebačkog, kojim ste se kriterijima vodili pri izboru pjesama?
Najbitniji kriterij svakako je dobra pjesma jer kvaliteta festivala doslovno ovisi o kvaliteti pjesama. Glavni teret je, logično, na autorima. S druge strane, uredništvo festivala činili su prekaljeni iskusni glazbenici koji dolaze iz različitih niša popularne glazbe, također i jedan iskusni glazbeni urednik, stoga nije bilo lako zadovoljiti njihove ukuse i kriterije. Budući da festival sudjeluje u kreiranju modernog ili, ako hoćete, kvalitetnog urbanog radijskog formata, vodili smo se time i da pjesme imaju radijski potencijal tog tipa. Ovo je festival moderne mainstream glazbe, a ne, uz sve dužno poštovanje, klapa ili tamburaša ili, recimo, mladih demobendova. Samim time, pjesme trebaju odražavati kvalitetnu domaću radijsku modernu srednju struju.
Postoji kvalitetna domaća pop-glazba
Vi, znači, na neki način odgajate radijsku i televizijsku publiku?
Pa, moglo bi se i tako reći. Domaća moderna pop-glazba srednje struje važna je i za ostale glazbene žanrove i pravce. Naročito recimo, indie ili alternativnoj glazbi koja, kako joj i samo ime govori, mora biti alternativa nečemu. Također, ovaj moderni pop mainstream koji mi pokušavamo njegovati Zagrebačkim festivalom taj je koji drži liniju obrane od lošeg ukusa i šunda. Prema tome, potreban nam je što više, i u medijima i radijskom i televizijskom eteru. Festivalom svake godine šaljemo poruku i glazbenim urednicima da itekako postoji kvalitetna domaća pop-glazba kojom se može ispuniti eter. Nek’ Rihanna i Lady Gaga malo odmore (smijeh).
Zagrebački festival traje gotovo dva mjeseca, a televizijski prijenos samo je šlag na torti?
To je bila jedna od zamisli novog vodstva festivala, kreirati platformu koja bi radijskim postajama ponudila kvalitetne nove singlove i pritom generirala zanimanje offline i online medija. Festivalska kampanja počela je početkom prosinca, u eteru i na društvenim mrežama, a završna priredba 27. siječnja ponudit će raskošni live audiovizualni događaj uz glazbeni orkestar Nikše Bratoša i poneka iznenađenja za gledatelje i publiku u dvorani.
Iduće festivalsko izdanje, uz neka dobro poznata imena, ugostit će i nekoliko debitanata...
Tako je, a posebno veseli činjenica da, osim izvođača, imamo i nekoliko novih autorskih imena koja će činiti okosnicu domaće glazbe u vremenima koja slijede. Uz generacijsku, festival se odlikuje i stilskom raznolikošću na što sam posebno ponosan. Bit će ponešto za sve moderne ukuse!
U posljednje vrijeme na glazbena događanja sve se više gleda i kroz gospodarsku prizmu, kao pokretače ekonomije. Može li se i Zagrebački festival opisati kao “polugu hrvatskog gospodarstva”?
Dakako, i mi svojim radom punimo državni proračun, pogotovo kad uzmemo u obzir brojku od 270 pristiglih prijava. Te je pjesme trebalo osmisliti, napraviti, snimiti negdje. Mnogobrojni glazbeni studiji diljem Hrvatske radili su punom parom. Tekstopisci, skladatelji, aranžeri, izvođači i menadžeri su se rastrčali. Snimat će se spotovi, glazbeni urednici će imati posla, medijska eksponiranost donijet će interes vlasnika klubova i organizatora koncerata. Diskografi će izdavati CD-ove naših izvođača koji će se prodavati širom Lijepe Naše. Kao što vidite, zavrtio se solidan glazbeni biznis oko festivala jer se angažirao ogroman broj ljudi.
I vi svojim pjesmama i koncertima “hranite” nekoliko obitelji?
Pa da, uz moj prateći bend, tu su još i binski tehničari, tonci, rasvjeta i osiguranje tako da se može reći da zapravo vodim mali obrt. Štoviše, 25. veljače velikim koncertom u Domu sportova proslavit ću 20 godina suradnje s Fiumensima pa po toj logici spadam među iskusnije gospodarstvenike (smijeh). Naravno, u tih 20 godina prošli smo mnogo kilometara, podijelili dosta loših obroka i hotelskih soba i taj dio zapravo zovem poslom. Izlazak na binu i odnos s publikom na koncertu potpuno je druga priča i zahvalan sam što imam priliku baviti se tim životnim pozivom.
>>Neno Belan sve je češće u javnosti u društvu tajanstvene Melite
možda zato što romski kralj Bandić (još) nije stavio svoje šape na festival. Inače, samo naprijed Neno, tvoja glazba je ok i to nam može ukazivati da će odabir festivala biti kako priliči gradu.