Društvo Kajkaviana za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine čuva neprocjenjivu zbirku smještenu u dvije prostorije dvorca Stubički Golubovec.
Nepovoljni uvjeti
No taj prostor više nije dobar za zbirku, pa Društvo već duže vrijeme vapi za novim prostorom. U dvorcu nema grijanja, uvjeti čuvanja vrijedne zbirke knjiga, zbog osjetljivosti materijala, postali su nepovoljni. Zbog hladnoće i vlage sve su rjeđa kulturna događanja, koncerti, izložbe i promocije. Osim problema s prostorom zbog gospodarske situacije, Grad Donja Stubica prepolovio je novac za rad pa Kajkaviana, u kojoj je bilo dvoje zaposlenih, sada ima samo volontere. Predsjednica Ines Krušelj - Vidas o problemima je upoznala i ministricu Andreu Zlatar Violić koja je dala podršku daljnjim aktivnostima i radu te važne institucije, kako bi ona čim prije bila u službi korisnika.
- Postoji mogućnost preseljenja u Fellerovu zgradu, koja je zaštićeni spomenik kulture, u samom središtu grada. No, prema nekim planovima prostor bi bio useljiv za oko tri godine. Ovdje bi dobili manji prostor te ćemo zbirku morati reducirati, odnosno izložiti ono što je najvrjednije i najvažnije, a to je prije svega fond knjiga i periodike koje spadaju u stariju kajkavsku književnost tiskanu prije 1850. godine. Najstarija knjiga u zbirci je ilustrirani pavlinski misal, tiskan 1506. godine s rukopisnim umetkom na pergameni. Osobita vrijednost zbirke su rijetke kajkavske knjige iz 17. i 18. stoljeća, primjerice spjev “Liszti heroov” Gabrijela Jurjevića tiskan 1675., zatim prvo izdanje latinskog povijesnog djela Jurja Rattkaya - ističe predsjednica Krušelj - Vidas, te dodaje kako zbirka sadrži i vrijedna bibliofilska izdanja poetsko - likovnih mapa, primjerice mapa “Kervave kronike glas” iz 1972. godine sa 20 grafika na temu Krležinih Balada Petrice Kerempuha.
Od jezika do narječja
Ovdje je kronološka priča o kajkavskom književnom jeziku, od vremena dok je on to bio, pa do suvremenog doba, kada je kajkavski postao narječje.
- Društvo nastoji ponovno objaviti neke bisere kajkavske književne baštine, kao što je prvi kajkavski bonton Jurja Muliha “Regule roditelov i drugih staršeh” iz 1742. - rekla je predsjednica Krušelj - Vidas.
Kako nešto može biti javno što je već javno? Mi obični čitaoci za razliku od vas novinara nismo znali da je jedna riječ ZAŠTIĆENISPOMENIK.