Tek pola od ukupno 12 brodogradilišta je ostalo nakon njihove propasti u britanskom gradu Sunderlandu koji se unatoč tome kasnije razvio u jedan od najpoželjnijih u Europi. S njim se u svojoj Strategiji razvoja grada do 2020. godine usporedio Osijek. Posao njegove izrade povjeren je Slavici Singer i timu ekonomista s osječkog Ekonomskog fakulteta.
- Naslov strategije "Tranzicija Osijeka od industrijskog do inteligentnog grada" ostaje isti jer se ciljevi nisu ostvarili - objasnila je glavna kreatorica osječke strategije prilikom njezina predstavljanja na današnjoj javnoj raspravi. Osječani, detektirali su ekonomisti, imaju veliki problem jer 74 posto njihove prerađivačke industrije ima proizvode niske ili srednje tehnološke intenzivnosti s kojim se teško pojaviti na globalnim tržištima.
- Ako želimo Osijek učiniti atraktivnijim za poslovanje i življenje moramo promijeniti gospodarsku strukturu. Od kvalitete prirodnih resursa s kojima raspolažemo ne možemo pobjeći, a to su prije svega prirodni uvjeti za proizvodnju hrane, ali to ne znači da ih trebamo proizvoditi s niskom količinom znanja. Tu se mogu uključiti Medicinski, Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet kako bi se primjerice stvorili prehrambeni funkcionalni proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, visokom količinom znanja i konkurentnosti - sugerira ona. Ključnim problemom ekonomski stratezi smatraju nezaposlenost jer je svaka peta osoba na ulicama Osijeka bez posla.
Dok su u malim tvrtkama gotovo 2/3 zaposlenih, velike poput osječkog Žita čiji je vlasnik Marko Pipunić sudjelovao u raspravi, trebaju biti nositelji izvoza te male povezati kroz klastere. Istovremeno u funkciju treba staviti i neiskorištene kapacitete carga na Zračnoj luci Osijek. Inicijativu koju su pokrenule osječke IT tvrtke pod nazivom Osijek Software City pozdravljaju jer su usmjereni k realizaciji jednog od devet postavljenih ciljeva, stvaranju e-grada.
- Niti jedan osječki gradonačelnik do sada nije iskoristio mogućnost digitalne demokracije koju imamo, a na taj način mogu ispitati mišljenje građana o bilo kojoj točki dnevnoga reda na sjednici vijeća ili o gradskim problemima. Taj potencijal dobro je iskoristio primjerice škotski grad Dundee - objasnila je Singer te napomenula kako je i švedski grad Oulu, koji se, kako je rekla, popularno može nazvati smještenim "na kraju svijeta", nakon propasti Nokijinog istraživačkog centra, okrenuo privatno-javnom pratnerstvu te stvaranju savjetodavnih odbora gradonačelniku. Stratezi sugeriraju, također, i stvaranje rizičnog fonda kapitala za što Osijek ima mogućnosti, a što su mnogi europski gradovi već učinili.
>> Požeški biskup: Slavonija se već 20 godina zapušta, neka vas ovo potakne da nešto učinite!
Dana 20. svibnja 2014. godine, nazočio sam u HGK-i tomu vodvilju koji je održan pod slovom "Javne rasprave", a tematizirana nemuštim uratkom kojega su autori naslovili kao: „Strategija razvoja Grada Osijeka-od industrijskog do intelektualnog grada, 2014.-2020.“ koju je izradio Ekonomski fakultet u Osijeku i predstavio ju na 47 stranica teksta. Potrebno je široj javnosti podastrijeti tijek nastanka te tzv. Strategije. Dana 04. travnja 2013. Godine, tadašnji gradonačelnik Osijeka donio je Rješenje o sklapanju ugovora o izradi Studije razvoja Grada Osijeka, te su 5. travnja 2013. godine Grad Osijek i Ekonomski fakultet u Osijeku potpisali Ugovor o izradi Studije Grada Osijeka od 2014.-20120. godine. Ekonomski fakultet u Osijeku obvezao se potpisom Ugovora da će Studiju izraditi i dostaviti Naručitelju do 31. srpnja 2013. godine. Sukladno čl. 4. Ugovora, točka 5. Grad Osijek se obvezuje uplatiti pola iznosa Ekonomskom fakultetu, što je Grad Osijek uredno i izvršio dana 27. svibnja 2013. godine uplatom iznosa od 42.500 kn Ekonomskom fakultetu. Dana 15. studenoga 2013. godine Upravni odjel za financije, gospodarstvo i nabavu zaprimio je Dopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku u kejemu obaviještava da je sukladno obavljenim razgovorima između Fakulteta i Grada konstatirano da je zbog promjene(?) vlasti u Gradu, koja je uslijedila nakon lokalnih izbora svibnja 2013. godine, nastala potreba prolongacije ugovorenih termina na izradi Studije razvoja Grada Osijeka 2014.-2020. godine. Dana 25. travnja 2014. godine Gradu Osijeku dostavljen je nacrt „Strategije Grada Osijeka“ te je upućen na Gradsko vijeće da bi se otvorila rasprava koja će potaknuti sugestiju i konstruktivne prijedloge radi daljnje izrade. Nakon tih uzalud potrošenih godinu dana u HGK-i Grad organizira "Javnu raspravu" o ponuđenom tekstu Strategije. Dakle, nikada u životu nisam se naslušao tako niske razine snishodljivosti i visoke razine predrasuda od onih koji su sebe doveli u poziciju da nešto kažu, a da pri tomu nisu zapamtili niti puni naslov teksta. Naravno, niti su pročitali tu promašenu Studiju koja bi svojim sadržajem trebala doprinijeti Gradu i g. Gradonačelniku da lakše sagledaju "što im je činiti?". U tomu kolopletu nemuštih rasprava koje su nudile želju da sve (o)stane "ko i lani" javio sam se za riječ. S govornice gledam okupljene u malom broju zainteresiranih i razmišljam: " Je li je moguće da je to pravi uzorak zanimanja za rast i razvoj Grada Osijeka" jer nazočili nisu niti vjećnici Grada, saborski zastupnici, političari, gradski direktori, profesori i drugi građani koji očekuju da se zaustavi negativni trend i propadanje Grada. Nekako se prstima mogla dotaknuti gusta magla ne znanja ali i nadmenosti izlagačice teksta Studije. Za govornicom sam počeo glasno govoriti o promašenosti te Studije, toliko glasno da me je pokušao prekinuti g. Dogradonačelnik, upozorivši me da skratin i da previše glasno govorim. E, upravo je to ta razina kulture i ne shvaćanja biti problema kao niti činjenice da u Gradu treba postojati i kultura(?). Oštro sam zaustavio g. Dogradonačelnika riječima:"Nemojte me prekidati!". Jedino što tim ljudima mogu poručiti jest činjenica da se moraju naviknuti na disonantne tonove drugih, e upravo onih koji od njih nisu odvisni. Tu sam studiju izučio i cijeli tekst možete vidjeti na portalu Glasa Slavonije (Osijek) od 19. svibnja 2014. godine (http://www.glas-slavonije.hr/235632/3/Dr-Bosanac-Strategija-razvoja-Osijeka-je-sastavljena-za-20-stoljece). Za ovu prigodu želim izdvojiti misao Wolta Disney: "Radije bih da ljudi nešto nauče dok ih zabavljam nego da se zabavljaju dok ih pokušavam nečemu podučiti". To se odnosi na g. Dogradonačelnika kojemu sugeriram da politika nije samo promicanje osobnog marketinga nego i: (Platon)"Postoji samo jedno dobro, a to je znanje, i jedno zlo, a to je neznanje". Gledajte, rasprava o ponuđenoj Studiji dogoditi će se na Gradskom vijeću 30. svibnja 2014. godine. Na Gradskim vjećnicima je da shvate da se ta studija bavi pokretanjem Grada Osijeka za 20 stoljeće, a taj istrošeni, iskorišteni i zapušteni Grad živi 21. stoljeće. U dijelu Studije pod naslovom „Osijek-grad znanja“ izdvaja se poruka da će „Prioritet biti jačanje Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku kroz razvoj Tehnološkog parka i Međunarodne centre za poduzetničke studije“. Dobro. Ali, ne utvrđuje se dosegnuto stanje na Sveučilištu, a niti zatečena razina njegove odgovornosti i korisnosti za definiranje koncepcije urbanog i gospodarstvenog rasta i razvoja Grada. Držim, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku je u snažnoj krizi edukacije ali i njegove transformacije kao odraz težnje približavanja cilju što je prepoznatljivost u ovomu dijelu EU. Takovo Sveučilište mora ući u razdoblje rekonstitucije jer su ga politički cementirali devedesetih godina i ono se ne mijenja već 24 godina usprkos činjenici da smo postali članica EU. Rekonstitucija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku jedina je opcija promjene koja može jamčiti održivu interferenciju s prirodnom sredinom u kojoj djeluje. Zaključujem, viziju Grada Osijeka, uobličenu u promašenom tekstu naručene i plaćene(50%) Strategije od prijašnje političke elite koja je vodila Grad, treba ostaviti u 20. stoljeću. Sada bi g. Gradonačelnik trebao koristiti svoju knoncepciju rasta i razvoja Grada Osijeka kao suvremenu njegovu viziju vođenja Grada u 21. stoljeću. Jedna od tih vizija je i osamostaljivanje Grada kao europskog slobodnog i otvorenog Grada za sve dobre ljude koji su spremni ulagati u njegov urbani i gospodarstveni rast i razvoj. Ne treba se obazirati na napade. Dakle, napustite ponuđenu tzv. Strategiju i pristupite modelu konstrukta rekonstitucije društvenog, političkog, urbanog i gospodarstvenog rasta i razvoja Grada Osijeka. Moja poruka g. Gradonačelniku je:"Percilum in mora/Opasnost je u čekanju".