Josep Maria Bartomeu, jak kandidat za najgoreg predsjednika FC Barcelone u povijesti, odbrojio je posljednje dane na toj funkciji. Na konačnu ostavku natjeralo ga je pismo katalonske vlade u kojem se obavještava klub da je dopušteno održavanje referenduma o povjerenju aktualnom predsjedniku za 1. i 2. studenoga na stadionu Camp Nou.
Inicijativa za izglasavanje nepovjerenja predsjedniku proteklih je tjedana prikupila više nego dovoljno glasova članova po statutu potrebnih za sazivanje referenduma o smjenjivanju Bartomeua.
Smicalicama pokušao izbjeći pad
Od trenutka kad je vodstvo inicijative obavijestilo upravu da je uvjet za sazivanje ispunjen, ona ga je bila dužna organizirati u roku od najviše 20 dana.
Način na koji su mudraci u upravi to pokušali zaobići zapravo je nevjerojatan: prijavili su policiji (Guardia Civil) pet navodno krivotvorenih potpisa, uz napomenu da sumnjaju na još tristo. Da je to prošlo, policija bi bila dužna otvoriti istragu, a sud može (i ne mora) zaustaviti referendumsku proceduru do utvrđivanja autentičnosti spornih potpisa. Najčudnije od svega, sud bi mogao odgoditi glasanje o nepovjerenju predsjedniku do zaključenja slučaja, iako ni pet ni tristo krivotvorenih potpisa ne bi utjecalo na utemeljenost zahtjeva. Klub je pokušao sabotirati inicijativu još 8. listopada preko svoja dva predstavnika u Komisiji za glasanje o nepovjerenju, zatraživši obustavu provjere potpisa.
Tome su se suprotstavila dva predstavnika inicijative, a presudio je peti član i predsjednik komisije, predstavnik Katalonskog nogometnog saveza, Josep Maria Vallbona, založivši se za nastavak provjere. Uz pokušaje da preko policije i suca odgodi referendum, Barcelona je izvadila iz rukava još jedan adut: protuepidemijske mjere, koje zabranjuju okupljanje više od šest ljudi u malom zatvorenom prostoru. Navodeći tu zabranu, klub je zatražio od katalonskog Ureda za sport potvrdu tumačenja da se referendum ne može održati dok mjere ne bi bile ublažene. Međutim, Ured za sport odgovorio je da propisi ne brane održavanje referenduma.
Kad je i vlada stala iza toga, Bartomeu više nije imao kamo i Barcini su članovi-pretplatnici, a zacijelo i milijuni navijača širom svijeta, jedva dočekali kraj Bartomeua i njegovih pajdaša iz uprave.
U gotovo sedam godina za kormilom katalonskog diva, Bartomeu je lošim poslovnim odlukama podigao klupski bruto dug na 820 milijuna eura, što je vjerojatno rekord u svijetu nogometa. Samo je u prošloj sezoni dug narastao za 48% jer je klub dizao nove kredite za plaće i druge obveze. Za nedavno bujanje duga sukrivac je i pandemija COVID-a, koja je srezala Barcelonine prihode za 270 milijuna eura. Bartomeu, koji je zasjeo u fotelju u siječnju 2014. nakon ostavke Sandra Rosella, optuženog za prijevaru, katastrofalno je poslovao.
Veliki troškovi i dugovi
U šest prijelaznih rokova tijekom kojih je bio predsjednik, doveo je 34 igrača za 1,08 milijardi eura. Od prodaje je pribavio 722,75 milijuna, što daje minus od 357,25 milijuna. Ne samo što je skupo kupovao, nego je pogrešno birao igrače, u suradnji s nedoraslim sportskim direktorima Andonijem Zubizarretom, Robertom Fernándezom i Ericom Abidalom. Rekordni prihod od 222 milijuna eura, za koliko je PSG otkupio Neymarov ugovor, nije dostajao ni za Coutinha (145 mil.) i Dembéléa (130 mil.). Coutinho je prošlu sezonu proveo na posudbi u Bayernu, s kojim je osvojio trostruku krunu i zabio dva gola Barci u onih 8:2, dok je Dembélé bio na bolovanju.
U neosporne igrače prve momčadi izrasli su samo Suárez, Lenglet, Griezmann, De Jong, Semedo i Rakitić. Trošak je i 21 milijun eura odštete trenerima Valverdeu i Setiénu, a katastrofa je dopunjena puštanjem brojnih igrača besplatno zbog oslobađanja od velikih plaća! U njegovo vrijeme besplatno je pušteno još 13 igrača.
