Predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Davor Šuker (49) još uvijek nije dobio protukandidata za izbore koji će se po svemu sudeći dogoditi do kraja godine. Naime, iako se Dario Šimić i Marijan Kustić spominju kao ozbiljni pretendenti za najprestižniju sportsku dužnosničku funkciju, nitko još nije javno izašao s kandidaturom i programom. Kako je to, primjerice, svojedobno učinio Igor Štimac, mjesecima uoči bitke s Markovićem.
Dakle, Davor Šuker, koji se također pritajio i mudro šuti, još uvijek figurira kao favorit za novi predsjednički mandat, a potvrdu legitimiteta čeka na zasjedanju Skupštine Zagrebačkoga nogometnog saveza u petak u 18 sati. Pa iako dio ZNS-a ima dosta zamjerki na intenzitet Šukerova djelovanja u nogometu na lokalnoj razini, vidjet ćemo hoće li imati dovoljno odlučnosti da artikulira svoje nezadovoljstvo i uskrati mu potporu.
Tjednima odsutan
No, što se zapravo konkretno stavlja Šukeru na teret, čime to Zlatna kopačka nije ispunila očekivanja javnosti i dojučerašnjih suradnika? Naš izvor, koji je želio ostati anoniman, vrlo jednostavno postavlja stvari i zapravo ne otkriva toplu vodu.
– Od predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza, koji je usto i profesionalac, očekuje se veći angažman. Neprihvatljivo je da se šef Saveza u Hrvatskoj pojavljuje samo na akcijama reprezentacije i poslije njih ga tjednima nema na poslu; najmanje 200 dana godišnje on je izvan zemlje. Tako predsjednik našega Saveza nije bio prisutan na finalu Europskog prvenstva do 17 godina, kojemu smo bili domaćini, ni na finalu Hrvatskog kupa – kaže naš sugovornik iz sustava HNS-a.
Zbog svoje preduge odsutnosti Šuker nema relaciju sa županijskim organizacijama i zamjera mu se što je nedovoljno upućen u problematiku amaterskih klubova, premda je vrlo rijetko nazočan i na prvoligaškim stadionima. Šukerova neuništiva želja za preživljavanjem na čelu HNS-a tako se povezuje s njegovim primanjima od 55 tisuća kuna mjesečno i ambicijom da ostane član Izvršnog odbora Uefe, koji će predsjednik Čeferin krojiti 2019. godine, a prema Uefinu statutu, na članstvo u tom tijelu pravo imaju samo predsjednici i dopredsjednici nacionalnih saveza.
No, što ako bi se, hipotetski, dogodilo da Šuker u HNS-u izgubi tlo pod nogama i bude prisiljen na uzmak s predsjedničke funkcije? Savez ga se ni pod koju cijenu ne bi odrekao, tvrdi naš izvor, naglašavajući da je Davor predragocjeno, planetarno cijenjeno ime i da bi s pričuvnog položaja, primjerice, s pozicije dopredsjednika mogao pomoći Savezu u stvaranju i jačanju međunarodnih odnosa. I pritom bi, naglašava se, imao potporu Saveza za članstvo u IO Uefe.
U zaključku Šukerova oporba naglasit će činjenicu da je predsjednik ogledni primjerak kako bivši vrhunski nogometaši nakon završetka profesionalnih karijera često ne pokazuju umješnost snalaženja na tako zahtjevnoj dužnosničkoj poziciji. Rijetki su primjeri, poput Savićevića u Crnoj Gori, Bonieka u Poljskoj ili Mihajlova u Bugarskoj, da bivši nogometaši vode savez. U Europi su danas u modi predsjednici odvjetnici (Švicarac Gillieron), poslovnjaci (Mađar Csany, Englez Clarke, Slovenac Mijatović...), ponegdje čak bivši novinari i političari, poput Nijemca Grindela, Talijana Tavecchija ili Rusa Mutka.
Savezi taktiziraju
To naravno ne znači Dario Šimić nema referencije za predsjednika, s obzirom na to da je godinama angažiran kao čelnik Udruge nogometni sindikat. Preostaje tek vidjeti koji bi županijski savez istaknuo Darija kao svojeg kandidata za predsjednika.
Marijan Kustić pak iza sebe ima bazu u svome Ličko-senjskom županijskom savezu, navodno i potporu širom Hrvatske, iako se o tome još nijedan savez nije javno očitovao iz taktičkih razloga: postave li se već sad kontra Šukera, kasnije bi, u slučaju njegove pobjede, kao proturežimski elementi mogli ispaštati.
Marijan Kustić, inače dugogodišnji nogometni dužnosnik, izvrsno upućen u problematiku klubova od najnižih razina, iako saborski zastupnik, po zakonu može krenuti u predsjedničku utrku, a u slučaju pobjede morao bi zamrznuti saborsku funkciju i postati profesionalac u Hrvatskom nogometnom savezu.
