VIŠAK TESTOSTERONA

One ruše rekorde, ali gdje je granica? Treba li ih smatrati ženama ili muškarcima?

Caster Semenya i Mary Gregory
Foto: Privatni Album/PIXSELL
1/5
06.05.2019.
u 06:42

Od ponižavajućeg pregleda spolnih organa davno se odustalo, pa je preostalo testiranje razine testosterona, muškog spolnog hormona koji se kod muškarca luči u testisima, a u manjoj se mjeri luči i kod žena i to u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama

Točno 5 nanomola testosterona po litri krvi dopuštena je granica koju ne smiju prijeći sportašice ako se žele natjecati u ženskoj konkurenciji nekog sporta. Tu je granicu odredila Međunarodna atletska federacija (IAAF) novim pravilnikom koji stupa na snagu 8. svibnja, iako je južnoafrička atletičarka Caster Semenya pred Sudom za sportsku arbitražu (CAS) uložila žalbu te tražila odgodu njegove primjene.

Međutim sud je prošlog tjedna ipak odlučio da je “uvođenje pravilnika o limitiranju razine testosterona potrebno kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za natjecateljice”, no uz priznanje da “pravilnik diskriminira osobe s odstupanjima u spolnom razvoju”.

– Takva je diskriminacija nužna, razumna i potrebna kako bi se ostvario cilj očuvanja integriteta natjecanja – zaključio je sud u Lausannei.

No unatoč donošenju pravilnika koji bi nakon godina rasprava trebao podvući crtu “između sportaša i sportašica”, sigurno je da se njime neće stati na kraj polemikama.

Riječ je o problemu koji nije od jučer, pa je tako poznat slučaj njemačke skakačice u vis Dore Ratjen koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936., no kasnije se ispostavilo da je riječ o muškarcu. U povijesti ima još primjera, no uglavnom je riječ o pojedinačnim slučajevima koji su se povezivali s namjernim pokušajima prevare. Također, za vrijeme hladnog rata istočni je blok optuživan da tjera sportašice na uzimanje muških hormona kako bi postigle bolje rezultate.

Ponižavajući pregled

Međutim, danas su rasprave o spolu i rodu u sportskom svijetu glasnije nego ikada. Spol je, naime, skup fizičkih značajki po kojima se razlikuju muškarci i žene, a riječ je prvenstveno o kromosomskoj strukturi te o spolnim organima i hormonima. I dok će jedni reći da su spol i rod izjednačeni, drugi kažu da je samo spol biološki određen, dok svaka osoba treba imati pravo da se rodno odredi. No što kada se u sportu osoba s fizičkim karakteristikama muškarca izjašnjava kao žena? U kojoj će se kategoriji natjecati? Unatoč ravnopravnosti, podaci pokazuju da većina muškaraca u većini sportova postiže “bolje brojke” zbog čega je reagirala IAAF koja je novim pravilnikom morala odlučiti – što definira žene u sportu.

Foto: IBRAHEEM AL OMARI/REUTERS/PIXSELL

Od ponižavajućeg pregleda spolnih organa davno se odustalo, pa je preostalo testiranje razine testosterona, muškog spolnog hormona koji se kod muškarca luči u testisima, a u manjoj se mjeri luči i kod žena i to u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. U medicini je referentna vrijednost za muškarce od 8 pa sve do 30 nmol/l, ovisno o dobi, a kod žena je to znatno manje, od 0,2 nmol/l do u prosjeku 2, maksimalno 3 mol/l. Za osobe koje žele promijeniti spol uobičajeno je da se podvrgnu hormonskoj terapiji, no moguće je da netko ima prirodni disbalans, odnosno neravnotežu hormona. Caster Semenya tvrdi da je to i njezin slučaj te da je IAAF tjera da smanjivanjem razine testosterona mijenja sebe kakva prirodno jest.

– IAAF nijednu sportašicu s poremećajem spolne diferencijacije ne klasificira kao muškarca. Prihvaćamo njihov spol i dopuštamo im da se natječu u ženskoj konkurenciji. Međutim, ako sportašica ima višak testosterona, kosti i mišići joj se povećaju i ojačaju te joj se poveća razina hemoglobina – poručio je IAAF. Medicina potvrđuje da žene s viškom testosterona uistinu imaju fizičke simptome, ali i spadaju u rizičnu skupinu kada je riječ o bolestima poput tumora jajnika.

Nakon što je izgubila spor, Semenya je prije dva dana uvjerljivo pobijedila na mitingu Dijamantne lige u Dohi, no već će za iduću utrku morati smanjiti razinu testosterona.

Borba koja traje od 2009.

– Cijelo desetljeće IAAF me pokušava usporiti, ali to me čini jačom – kaže 28-godišnja dvostruka olimpijska pobjednica i trostruka svjetska prvakinja koja se od Svjetskog prvenstva u Berlinu 2009. bori s dokazivanjem da je žena, a jedno se vrijeme čak povukla s natjecanja.

O ovom su se pitanju oglasile i mnoge udruge za ljudska prava koje smatraju da je spolno testiranje sportašica ponižavajuće, a neke čak predlažu definiranje novih kategorija u sportu umjesto “muških” i “ženskih”. S druge strane, čuju se i mišljenja da je to nedopustivo te da sportašice koje su nekad bile ili jesu fizički sličnije muškarcima pod izlikom rodne ideologije osvajaju odličja i ruše rekorde.

Foto: Instagram/Mary Gregory

Tako je prije samo četiri dana transrodna dizačica utega Mary Gregory pobijedila u svih devet kategorija na jednom američkom natjecanju te je pritom srušila četiri svjetska rekorda. 

>>> Pogledajte pobjedu Sandre Perković na Hanžeku

Ključne riječi

Komentara 22

DU
Deleted user
07:55 06.05.2019.

Lakrdija od civilizacije se urušava pod sobom i svojom glupošću

DO
domagoj1492
08:37 06.05.2019.

Zašto bi pregled bio ponižavajući ? Ide se redovito kod doktora koji također sve pregledava , pa nitko ne kaže da je ponižen bio kod doktora. Čista glupost je to provlačenje riječi “ponižavajući” kroz tekst.

SP
Spezispezi
07:48 06.05.2019.

Zanimljiv mi je slučaj u Skandinaviji lika koji je službeno zatražio da mu se skine iz rodnog lista 30 g jer se osjeća mlađim. To je njegovo pravo jednako pravu da netko sam odredi jel muško ili žensko. A pitanje je koliko puta se ta promjena smije dogoditi, dvaput u životu, ili dvaput godišnje, ili dvaput dnevno, pa je prije podne muško, popodne žensko.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije