Raspored Eurokupa košarkaše Cibone u srijedu je namjerio na belgijskog prvaka Ostendea kojem je dvije posljednje državne krune omogućio 38-godišnji Dario Gjergja. I ne samo to, Dario umalo svoj klub nije uveo u Euroligu, izgubili su tek u finalu kvalifikacija i to protiv domaćina Lietuvos Rytasa.
Nažalost, ovaj mladi Zadranin svoj je trenerski talent morao dokazivati u inozemstvu jer u Ciboni, nakon četiri godine asistiranja Anzuloviću, nije dobio priliku.
– Žao mi je što se tadašnji direktor Bože Miličević odlučio za Joku Vrankovića. Možda sam mu bio premlad, imao sam tada 32 godine pa mi je nudio da ja i Vrankoviću budem pomoćnik, no moj dotadašnji glavni trener Dražen Anzulović dobio je ponudu iz Urala pa sam otišao s njim.
Pomoćnik Zuli osam sezona
Dario je Zuli pomoćnik bio osam sezona pa se i danas o njemu izražava pohvalno. No, njih dvojica više nisu tako bliski kao nekad.
– Nakon svega, čovjek bi očekivao puno više, no danas smo nas dvojica na dobar dan. Kada je Zula s Cedevitom osvojio Kup, ja sam mu prvi čestitao, no kada sam ja s osvojio dva naslova s Ostendeom, nisam dobio takav poziv. Nas dvojica nikad se nismo posvađali, nikad nije pala ružna riječ, a s moje strane ni neće. Dok sam mu bio pomoćnik, nas smo dvojica provodili zajedno više vremena nego s našim suprugama.
Kada je Anzulović napustio Charleroi i Belgiju, Gjergja se odlučio osamostaliti.
– Ja sam tada otišao u Liege i odmah osvojio Super kup te izgubio finale prvenstva od Charleroia. Sljedeća sezona u Liegeu bila je traumatična jer nije bilo novca, no barem smo razvili šest mladih igrača. Nakon toga 1. prosinca 2011. dobio sam ponudu iz Ostendea u kojem sam, evo, već treću sezonu.
Da ga je klub ljetos htio pustiti, Dario bi danas vjerojatno bio trener Cedevite.
Htjela ga Cedevita
– Cedevita me htjela angažirati, no Ostende me nije htio pustiti tek tako. Gazda je bio nepopustljiv, a danas nitko za trenera ne plaća još i odštetu. Na kraju se Cedevita dogovorila s Repešom koji je bolji trener od mene i čije utakmice pogledam kada god imam vremena. Gledam ja barem 2-3 utakmice ABA lige tjedno i što je više moguće euroligaških. Dakako, gledam puno i Eurokup, a uoči dvoboja s Cibonom pogledao sam njihovih sedam utakmica.
Dakako, Dario je ambiciozan i ako mu momčad nastavi dobro igrati, moglo bi mu se dogoditi da mu sljedeći klub bude iz puno jače lige od belgijske. Koga bi u tom slučaju od sadašnjih igrača poveo sa sobom?
– Poveo bih sa sobom dvojicu igrača, razigravača Đorđevića i centra Stipanovića. Đorđević je zlatan momak, igrač koji ništa ne mora zabiti da bi bio sretan i trenera nikad neće izdati. Stipanović pak plijeni energijom, intenzitetom igre. Ima on i padova koncentracije, no njemu je važno da zna da vjeruješ u njega.
Pitali smo Darija je li se Cibona zeznula kada ljetos umjesto skupljeg Darka Planinića nije uzela Andriju Stipanovića. Na to nam pitanje nije odgovorio, ali jest na konstataciju BiH izbornika Ace Petrovića da je Andrija jedan od najboljih defenzivnih centara u Europi.
– S Acom se u tome slažem. Andrija ima obrambenu inteligenciju, a za izdignuti se iznad te razine nedostaje mu još malo više napadačke koncentracije. On je odličan u praćenju prodora, dobro se rola u igri dva na dva i može biti igrač za double-double u svakoj utakmici.
S obzirom na svoju borbenost, malo je trebalo pa da Stipanović postane miljenik navijača Ostendea, no još draži im je trener. Bez obzira na visok poraz u Cantuu, neki dugogodišnji fanovi kluba su poručili su mu da vjeruju u njega i da su uvjereni da je on top trener.
– To kako su se neki navijači izrazili o meni, dirnulo me je u srce – priznao je Dario.
U Belgiji mi je lijepo
Mnogi će reći da je on već sada trener većeg kapaciteta no što su belgijski klubovi.
– Sve je pitanje projekta i ambicija, a ja imam možda i veće ambicije nego što ih ima moj klub, no sve će ovisiti o prilici i mom agentu. Logično je da svaki klub sa što manjim proračunom želi napraviti što bolji posao, pa tako i Ostende. Meni je ovdje doista lijepo, Belgija je uređena zemlja, a i našao sam neki krug ljudi s kojima se držim. Nedostaje mi obitelj koja je u Zagrebu, gdje supruga ima dobar posao, pa se ovdje nađem s prijateljima. Nisam party-boy već odemo u restoran, imam nekoliko prijatelja u Bruxellesu, a nađem se i s Hrvatima iz Liegea – istaknuo je Gjergja.
