Bjelorusija nam je u posljednje vrijeme bila zanimljiva ponajprije zbog Aleksandra Lukašenka. Bjeloruski predsjednik tom državom autokratski upravlja već 26 godina, a pažnju je skrenuo još proljetos nekonvencionalnim stavom o tome kako treba rješavati problem s koronavirusom. Lukašenko je bio protiv bilo kakvih restrikcija, ograničenja ili nošenja maski, gotovo ismijavajući probleme koji su zadnjih mjeseci mainstream u svijetu. A zbog Lukašenka Bjelorusija nam je postala zanimljiva i sa sportskog aspekta, jer je to jedina država u svijetu koja nije prekidala nogometna natjecanja tijekom pandemije. Tamošnji nogometni prvak postao je Šahtar iz Soligorska, a trofejem se tako okitio i jedan naš mladi nogometaš. Tin Vukmanić (21) u ovaj je klub došao u veljači ove godine, još dok se u Europi nisu sasvim naslućivali razmjeri problema s koronavirusom.
Najboljima 250.000 €
– U Šahtar iz Soliogorska došao sam u veljači ove godine. Od prvog dana imperativ je bio osvajanje naslova prvaka. Jer, nikada do sada nije uloženo toliko novca u momčad. Povećane su plaće igračima i sve je bilo tom cilju – rekao nam je u uvodu Vukmanić.
Slavio se naslov unatoč epidemiološkoj situaciji?
– Pa je, ali nosili smo maske. Iskreno, u Bjelorusiji nije bilo nikakvih posebnih restrikcija zbog trajanja ove pandemije. Sve ovo vrijeme, svugdje po svijetu se sve zatvaralo, osim kod nas. Još od proljeća nije bilo nikakvih posebnih mjera, baš ničega. Unatoč tome što situacija nije bila baš sjajna po pitanju oboljelih.
Kako su tamošnji mediji pratili situaciju, jesu li vam donosili broj oboljelih, situaciju u svijetu, predstavljali dimenziju opasnosti...?
– Mediji se uopće nisu bavili pričom o koroni. Očito je sada da su sve namjerno zataškavali. Evo, tek sada su uveli maske, koje nisu obavezne, a na stadione i dalje može doći 25 posto navijača od kapaciteta stadiona. Mi nismo imali predodžbu o tome kakva je zapravo situacija u svijetu. Bili smo potpuno opušteni. Stav o koronavirusu počeo se malo mijenjati tek posljednja dva mjeseca, kad je situacija izmakla kontroli. Nama nogometašima je najvažnije bilo da nas ne zatvore i da se liga ne prekine. Jer, to bi automatski značilo i rezanje plaća – naglašava Tin.
A kako je on doživio tu Lukašenkovu državu?
– U klubu se ne govori previše o političkoj situaciji. Iako, prosvjedi protiv aktualne vlasti sve su češći. Sada je oporba također prosvjedovala oko predsjedničkih izbora, no Lukašenko je opet pobijedio.
Vratimo se na nogomet. Gdje je bjeloruska liga po kvaliteti?
– Usporedio bih je možda sa srpskom ligom. Ima 16 klubova od kojih su četiri najbolja, BATE Borisov, Dinamo Minsk, Dinamo Brest i Šahtar Soligorsk. Ima dosta jako lijepih stadiona, Dinamo Minsk i BATE Borisov imaju prave nogometne arene koje su standardom čak i iznad kvalitete lige. Naravno, riječ je o stadionima koji su neusporedivo bolji od hrvatskih.
Šahtar Soligorsk osvojio je naslov prvaka nakon 15 godina, a BATE Borisov, najbolja bjeloruska momčad zadnjih dvadesetak godina, drugu je sezonu ostala bez trofeja. Od 2005. do 2018 BATE Borisov stalno je osvajao prvenstva, a zadnje dvije godine primat su mu uzeli Dinamo Brest i sada Šahtar.
– Borba za naslov prvaka bila je neizvjesna do zadnjeg kola. Stalno smo se “ganjali” i pola godine bilo je doslovce bod razlike. Mi povedemo pa nas BATE Borisov u sljedećem kolu prestigne. Odluka je pala u zadnjem kolu. Oni su remizirali, a mi smo pobijedili u utakmici u kojoj smo pogotke postigli u 93. i 96. minuti. Bilo je veliko slavlje. Predsjednik je održao prigodan govor nakon primanja trofeja i najavio novi iskorak ovog kluba. Mi igrači poslije smo imali posebno slavlje u restoranu.
Kada govorimo o plaćama najboljih igrača u ligi, kakve su to financijske relacije?
– Pa, najbolji igrači u prosjeku mogu zaraditi oko 250 tisuća eura po sezoni. U zadnjem prijelaznom roku klub je prodao Vitalija Lisakoviča u moskovski Lokomotiv za 1,5 milijuna eura. Stvarno smo imali jako dobru momčad, a taj Lisakovič nije bio dovoljno dobar klubovima u Hrvatskoj. Riječ je o odličnom igraču koji je eksplodirao i zbog toga ga je Lokomotiv i kupio – ističe Vukmanić.
Pad BATE Borisova
BATE Borisov najbolja je bjeloruska momčad u povijesti, no očito je da sada slijedi njegov pad.
– Igrači koji su tu dulje od mene govore kako je to daleko od one šampionske momčadi iz onih godina kada su u Ligi prvaka pobjeđivali puno ozbiljnije europske protivnike. Problem je u financijskoj moći kluba. Očito nema više toliko novca i jasno je da neće ni s takvom lakoćom dominirati u ligi kao prijašnjih petnaestak godina. Posebice što su u međuvremenu i drugi klubovi ojačali.
Ove godine u Bjelorusiji je bio i nedavno preminuli Diego Armando Maradona.
– Da, čitao sam da je navodno htio uložiti novac u Brest. Ondje je vladala euforija, no ostali nisu baš pretjerano doživjeli njegov dolazak.
Kako mu je živjeti u tom dijelu Europe?
– Najljepše mi je bilo dok sam igrao u Italiji. Odgovara mi taj ritam s treninzima i kavama između. U Latviji je bilo hladno, mračno i depresivno, no svidjeli su mi se ljudi. Uostalom, Riga je lijep grad, nešto poput Zagreba. U Bjelorusiji mi je bolje nego u Latviji. Trenutačno živim u Minsku, grad je odličan i pun mogućnosti. Zaista, imam dojam kao da sam doma – zaključio je Tin Vukmanić.
Mediji nisu nista zataskavali, nego su vas stitili od psiholoskog terora i histerije kojem je skoro cijeli svijet izlozen. Lukasenku i nekim "tvrdoglavim" africkim liderima WHO je nudio mito od oko 20-ak milijuna dolara samo da se pridruze histeriji! Srecom, neki ljudi znaju da kad s vragom tikve sadis one ti se prije ili poslije razmrskaju na glavi... Vidim da globalisticki mediji totalno ignoriraju Bjelorusiju kad su u pitanju statistike vezane za slavni virus, a to je zato sto tamo zivot tece normalno i nista posebno se ne dogadja. Da je slavni virus tako velika opasnost po covjecanstvo, Bjelorusija bi po svim mafijaskim mjerilima trebala biti lider i po broju zarazenih i po broju umrlih, i ne bi silazili sa naslovnica svih svjetskih medija! Umjesto toga, oni zive normalan zivot! A to je bio moj recept i za Hrvatsku, i za ostatak svijeta... prestanite sa psiholoskim ratom i medijskom histerijom i zivot ce se vratiti u normalu u vrlo kratkom vremenu...