Danas i sutra u Moskvi na jednom natjecanju u sambu prvi će put nastupiti hrvatska reprezentacija. Sambo je borilačka vještina, zapravo kratica za izraz (sam)ozaštita (b)ez (o)ružja, a nastao je od borilačkih umijeća kavkaskih i sibirskih naroda kojima su dodane tehnike džiju-džicua. Stvoren je za potrebe specijalnih postrojbi sovjetske vojske i policije, a tek je 50-tih godina prošlog stoljeća dopušteno da se s njim upoznaju i građani.
– Taj sklop borilačkog umijeća prvi je put spomenut 1905. godine u vojnoj obuci Carske Rusije, a prvo natjecanje održano je 1935. godine – kaže doktor sportskih znanosti Ukrajinac Viktor Bankin, uz Rusa Dmitrija Stojanova jedan od dvojice mentora hrvatskih reprezentativaca.
U svijetu borilačkih sportova sambo je dobio na ugledu tek kada se saznalo da je iznjedrio danas najvećeg borca slobodne borbe Fjodora Jemjeljanjenka.
– Po pravilima, borilački sambo ima 95 posto sličnosti s pravilima slobodne borbe, ali uz puno više zaštitne opreme. Taj je dio samba godinama razvijan daleko od očiju javnosti, u tajnim vježbaonicama – objašnjava izbornik reprezentacije Željko Banić.
Sambaši se natječu u jakni koja sliči na kimono, a zove se kurtka. Meč je gotov kada borac suparnika baci na leđa i pri tome ostane stajati ili kada mu napravi polugu na ruci ili nozi zbog koje je suparnik prisiljen predati se.
Na Svjetskom kupu u Moskvi, 25. i 26. ožujka, nastupit će Kristijan Perak, Marko Torić i Ajlin Ahmić u sportskom te Antun Račić, Dejan Gunjavić i Maro Perak u borilačkom sambu.
