Zlatku Mateši, predsjedniku HOO-a, jučer je u prvi radni posjet došla Kolinda Grabar-Kitarović, novoimenovana hrvatska članica Međunarodnog olimpijskog odbora. Premda Grabar-Kitarović u svjetsku sportsku vladu nije izabrana kao predstavnica hrvatskog sporta, već kao međunarodno cijenjena osoba i diplomatkinja, Mateša drži da će bivša hrvatska predsjednica svojim globalnim aktivizmom pomoći i hrvatskom sportu.
– Najavila je da će se boriti za dostupnost sporta mladima, a s autoritetom članice MOO-a moći će nastupati i pred hrvatskom Vladom pa će uvjerljivije biti i naše zalaganje da se roditelji hrvatske djece, one do 16 godina, oslobode plaćanja klupske članarine, ali i da se poveća broj satova tjelesne i zdravstvene kulture. Dječje bavljenje sportom ne bi smjelo biti trošak za obitelj. Nedavno smo gledali studiju Norveškog olimpijskog odbora koji je došao do saznanja da 30 posto obitelji s dvoje ili više djece ne može svojoj djeci priuštiti bavljenje sportom, to jest plaćati klupsku članarinu i svu potrebnu opremu. A zamislite onda koliki je postotak takvih kod nas.
Izgledi za OI? 40 posto
U ulozi dopredsjednika Koordinacijske komisije za organizaciju Europskih igara, Mateša je boravio u Varšavi i Krakovu, gradu domaćinu trećih kontinentalnih multisportskih igara.
– Poljaci su nam dali listu želja od 20-ak sportova, a naš pristup je da se za ove Igre ne mora ništa graditi. Jedino će se uređivati studentski domovi za smještaj sportaša. Imaju i zanimljivu želju, a to je da jedan od pokaznih sportova budu ljetni skijaški skokovi. Nama se to čini atraktivnim i spremni smo to razmotriti.
Sve donedavno Mateša je bio optimist kada bi mu se postavilo pitanje hoće li se odgođene OI u Tokiju uopće održati 2021. ili neće?
– Moje je mišljenje da je 40 posto izgledno da će se održati. Ključna stvar bit će razvoj cjepiva, a da bi se mogle održati sve olimpijske kvalifikacije i Igre, cjepivo bi trebalo biti spremno do kraja godine.
Ne sviđa nam se stav predsjednika MOO-a Thomasa Bacha da Olimpijske igre bez publike nemaju smisla. Tako su mislili i u NBA ligi, ali su se prilagodili i igraju završnicu bez gledatelja.
– Istina, stav je MOO-a da to nije opcija, no to se možda promijeni jer u Japanu ima zagovornika Igara bez publike. Uostalom, publika je manji epidemiološki problem od olimpijskog sela s 12.500 sportaša i trenera iz više od 200 zemalja. Na stadionu kapaciteta 50 tisuća gledatelja vi ih možete “prorijediti” fizičkom distancom i imati ih 10 tisuća, no ako bi se u olimpijskom selu pojavio i jedan zaraženi to bi značilo kraj Igara.
Sportaši hvale potez HOO-a
Ako bi se stekli uvjeti za Igre bez publike, ne bi li odustajanje od takve prigode bilo nekorektno prema onima kojima je Tokio bio posljednja olimpijska prilika?
– Gledano s motrišta sportaša, apsolutno ste u pravu. U krajnoj liniji, glavni izvor prihoda MOO-a su TV prava, a televizija čini Igre dostupnima cijelom svijetu. Osim toga, održavanje Igara bila bi simbolična slika pobjede nad pandemijom i to bi svakako unijelo dozu optimizma u ovu situaciju nenormalno normalnog življenja.
Najbolji hrvatski olimpijci hvale potez HOO-a da za godinu dana produlji stipendije olimpijskim kandidatima.
– Pa naravno, bez obzira na to hoće li neki od njih do kraja godine biti u prilici potvrditi svoj status. Iako je rečeno da će Igre biti 2021. ili ih neće biti, čak i da se prebace na 2022. mi bismo sačuvali status naših olimpijaca.
Naš je sugovornik godinama zagovarao da se sport priključi turizmu, što se upravo i dogodilo.
– Mišljenja su različita, a moje je da je to dobro za sport, a za pravo mi daje posljednja studija koja kaže da je gotovo 11,5 posto ukupnog prihoda hrvatski turizam generirao putem sporta i sportom povezanih aktivnosti što je u normalnoj turističkoj sezoni oko milijardu i 300 tisuća eura. Uostalom, najbolja promidžba Hrvatske su sportaši, pa su valjda zato i naši najbolji turistički spotovi rađeni sa sportašima. Treća stvar, uz kongresni i zdravstveni turizam, sport je jedan od načina da se produlji turistička sezona. Dakle, sinergija turizma i sporta sigurno postoji.
Samo da ne bude tek priljepak jačim sektorima kao što je bio u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta?
– To nije isto. Turizam je gospodarska grana, a sport je danas industrija. U Europskoj uniji 2,5 posto BDP-a generira sport što je oko 280 milijardi eura. Siguran sam da će nova ministrica to razumjeti – zaključio je Mateša.
