Iako je moderno doba Formule 1 počelo prvim službenim prvenstvom 1950.
godine, korijeni F1 sežu u kraj 19. stoljeća, kada su se u Francuskoj i
Italiji održale prve kružne utrke bolida. Staze su bile uske i
makadamske, bolidi teški i visoki, a prosječna brzina otprilike 46
km/h. Prva službena Grand Prix utrka održana je 1906. u Le Mansu, a
pobjednik, Mađar Ferencz Szisz, kružnu je stazu dugu 700 milja prešao
prosječnom brzinom 100 km/h.
Utrke preteče Formule 1 postale su masovne tridesetih i četrdesetih
godina prošlog stoljeća, no početak organiziranog prvenstva odgođen je
zbog II. svjetskog rata. Inauguracijsko prvenstvo Formule 1 održano je
1950. godine, a pobjednik je bio Talijan Giussepe Farina u Alfi koji je
za dlaku pobijedio momčadskog kolegu Argentinca Juana Manuela Fangija.
Argentinac je naslov osvojio već sljedeće sezone i još četiri u idućih
šest godina te se tako prometnuo u jednog od najvećih vozača u
povijesti.
Šezdesete godine obilježila je potpuna dominacija britanskih vozača
koji su od 1962. do 1973. osvojili 12 uzastopnih naslova (najviše
Jackie Stewart – tri).
Važna godina Formule 1 jest 1968. kada je Lotus na bolid prilijepio
reklamu Imperial Tobacca te tako uveo sponzorstvo u taj sport. Veliki
pomak u razvoju bolida Formula je doživjela 1978. godine kada je Lotus
uveo zemljani efekt aerodinamike koji je bolidima osigurao golem
downforce i uvelike povećao brzinu na zavojima.
Sljedećih godina momčadi su počele proizvoditi motore s turbo punjačima
od čak 1000 konjskih snaga. Ti motori bili su i ostali najsnažniji ikad
napravljeni. Nelson Piquet s takvim je motorom (Brabham BT50) VN
Austrije 1983. godine odvozio prosječnom brzinom od čak 243 km/h.
Zbog bojazni od nesreća, FIA je zabranila njihovu proizvodnju 1989.
godine te uvela ograničenja u snazi motora (današnji imaju oko 750
konjskih snaga). Mnogi se sa sjetom prisjećaju razdoblja od 1988. do
1993. godine koje je obilježilo veliko rivalstvo Brazilca Ayrtona Senne
i Francuza Alaina Prosta.
Francuz se umirovio 1993., a godinu dana kasnije Senna je poginuo na
tragičnom zavoju Tamburello na VN San Marina. Razdoblje od 1994. do
2004. obilježio je Michael Schumacher, najuspješniji vozač svih vremena
sa sedam naslova.
POVIJEST
