Pariške Olimpijske igre odvijaju se pod geslom "Igre širom otvorene" koje podrazumijeva i uključivost transrodnih sportaša. A upravo oko toga povela se velika rasprava nakon što je Međunarodni olimpijski odbor dopustio nastup dvjema boksačicama koje nisu prošle test spolnosti na posljednjem Svjetskom boksačkom prvenstvu u New Delhiju. MOO je svima sugerirao okvire po kojima bi trebali postupati, a kriterije je ipak prepustio svjetskim federacijama izmičući se od teških odluka. No jednu takvu, proturječnu, ipak su donijeli, a to je da Alžirka Imane Khelif (57 kg) i Tajpežanka Lin Yu Ting (66 kg) mogu nastupati na Igrama među ženama. A po Svjetskom boksačkom savezu obje imaju muške kromosome ali i razinu testosterona iznad biološki uobičajene za žene.
Suspendiran svjetski Savez
Ako se pitate kako je došlo do toga, valja reći da je MOO suspendirao Svjetski boksački savez (zbog netransparentnosti vođenja) i da je sam organizirao olimpijske kvalifikacije, a samim tim odredio i uvjete nečije biološke prihvatljivosti. Kad su novinari zatražili očitovanje, glasnogovornik MOO-a Mark Adams odgovorio je pojednostavljeno:
– Sve sportašice koje se natječu ispunjavaju kriterije prihvatljivosti. U putovnicama su žene.
VIDEO Dražen Brajdić o nastupu transrodnih boksačica na OI
A znate kako je s putovnicama, to su isprave koje se najviše krivotvore. Ne kažemo da je to i ovdje slučaj, no definitivno su potrebni precizni kriteriji spolnosti u ime natjecateljske korektnosti. Jer, nije isto ako je netko prošao muški pubertet pa onda mijenjao spol u ženski ili je to učinjeno prije puberteta.
– Problematika je kompleksna i takve sportašice mogu imati prednost u jednoj disciplini, a u drugoj možda i ne. Federacije trebaju odrediti pravila koja će biti korektna za sve. Teško je tu pronaći ravnotežu i to je tema za eksperte. Oni najbolje znaju gdje je prednost i je li ona tolika da nije prihvatljiva – dodao je Adams.
Što o tome misle ostale boksačice, prilično je jasno i iz onoga što je o tome na društvenim mrežama napisala Claressa Shields, dvostruka olimpijska pobjednica: – Dakle, dopustili su muškarcima da se bore protiv žena u olimpijskom boksu. Ne bih podnijela takve stvari. To je tako srceparajuće za žene kojima bi njihove snove mogao uništiti jedan muškarac.
Kontroverznu odluku MOO-a kritizirala je i Ebanie Bridges, bivša IBF-ova prvakinja:
– Tko god je u toj komisiji odlučio o tome, zacijelo nije žena koju je muškarac iste težine pogodio punom snagom da bi osjetila razliku. Jako mi je žao biološki rođenih žena koje su toliko naporno radile da bi došle do ove točke u karijeri i da bi se onda morale natjecati protiv transrodne osobe koja je bila diskvalificirana jer je muškarac. Na što je ovaj svijet spao...
Reagirala je i MMA borkinja Chris Cyborb, bivša UFC-ova prvakinja: – Moramo zaštititi integritet ženskog sporta. Ja se ne bih natjecala.
Sličnog je stava i Franjo Kristić, izbornik ženske reprezentacije i trener Nikoline Ćaćić:
– Da se Nikolini dogodi takav ždrijeb, ne bih joj dopustio da boksa protiv osobe koja je više muško nego žensko. Prije svega bih uložio prigovor svom nacionalnom savezu neka piše HOO-u, a on MOO-u. U svakom slučaju, mi na takvu borbu ne bismo izašli. Pa meni je važnije zdravlje moje sportašice od bilo čega.
Upravo zbog toga Kristić se drži i sljedećeg načela:
– Ne dopuštam Nikolini da sparira s dečkima jer su snažniji i agilniji. Rekao bih da sa svim svojim karakteristikama imaju prednost od 40 posto. Sparing jedino dolazi u obzir ako su u pitanju dečki, a imam dvojicu takvih, za koje znam da je neće udariti svom snagom. No i dalje su snažniji.
Hrvatski izbornik imao je priliku vidjeti na djelu spornu Alžirku.
– Gledao sam je na SP-u, s kojeg je naknadno diskvalificirana zbog prigovora suparničkih reprezentacija. Imao sam osjećaj da se štedi u borbi da ne udari prejako kako sve ne bi bilo preočito.
Sport mora biti pravedan
O toj temi nedavno smo razgovarali i s profesorom filozofije sporta doc. dr. Matijom Matom Škerbićem, nositeljem kolegija filozofije sporta i igre na Hrvatskim studijima, čovjekom koji se dosta bavi pitanjima bioetike u sportu.
– Transrodnih sportaša nema puno, ali svaki od njih izaziva proturječja i potiče temeljna pitanja kakav sport hoćemo. Problem je ako oni dominiraju i mijenjaju sport. S moralne strane te problematike ključni pojam je inkluzija i koliko je ona na takav način primjerena. Nitko nije protiv uključivosti, no ovdje je pitanje fer inkluzije, ali i gdje naći mjesto za te ljude, koji i dalje žele živjeti svoj sportski život. Gdje za njih naći mjesto a da ne bude nepravedno..
Zagovornici uključivosti transrodnih osoba kazat će da bi zabrane bile kršenje ljudskih prava.
– Moj je stav da se tu dogodila važna zabuna. Društvo se proglašava jednakim kao sport, a on je itekako specifičan dio društva za koji ne vrijede sva pravila društva. Sport ima svoja posebna pravila, a i kategorije. Primjerice, u borilačkim sportovima uvedene su težinske skupine da natjecanje bude što pravednije. Uostalom, zato su i odvojene žene i muškarci, zato i jesu uvedene uzrasne kategorije. Sva ta pravila reguliraju da sport bude pravedan – zaključio je doc. dr. Škerbić.
GALERIJA Barbara Matić osvojila zlatnu medalju u judu na Olimpijskim igrama
Ode ovaj svijet u tri ....e ......e.