Čovjek koji je pod najvećim stresom uoči današnje prve (od dvije u dva dana) utrke Svjetskog skijaškog kupa na Sljemenu svakako je šef parade Vedran Pavlek. Po starom običaju, ovaj energični 49-godišnjak nije htio propustiti ni minutu pripreme staze pa smo i ovaj intervju radili u tri dijela, dok bi se on vozio žičarom od ciljne ravnine do starta koji je za ovu priliku pomaknut niže. Sve to što on organizacijski prolazi čini nam se itekako stresnim.
Savršenstvo traži žrtvu
– Ja najbolje funkcioniram kada nema prostora za "sutra ćemo", kad sam pun adrenalina. A situacija je takva da se sve mora raditi u posljednji čas, i to ne zato što hoćemo. Ne smijemo razgurati snijeg sve dok ne stane jugozapadni vjetar. Osim toga, mi nećemo bilo kakvu utrku, nego savršenu, ne samo po pitanju staze nego i smještaja i prijevoza, a to traži određenu žrtvu. Kad uspijem odspavati šest sati, to je odlično, no funkcioniram i s četiri.
A kako podnosi intenzitet rada uoči same utrke s obzirom na to da je neka vrsta "control freaka" i da sve mora proći kroz njegove ruke?
– Neovisno o tome što svake godine imam sve bolju ekipu, ja u ovakvim kriznim situacijama ne želim ništa ispustiti iz ruku. Dakako, to utječe na moje vrijeme i spavanje, ali ja dobro funkcioniram kada imam sve pod kontrolom. Osim toga, ja još uvijek trčim na Sljeme, godišnje 20 puta do vrha, a 75 puta do pola. To mi ne daje samo fizičku nego i psihičku kondiciju.
A s obzirom na vremenske prilike i tendenciju globalnog zatopljenja, Pavlek može biti samo zavidan organizatorima skijaških utrka iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća čija je najveća briga bila kako će ukloniti suvišni snijeg sa staze. A noćna mora današnjih organizatora, pa tako i Pavlekova, jest kako "izmisliti" snijeg.
– Ovo što se događa stvarno nije normalno, 18 stupnjeva u Zagrebu na Staru godinu i 2. siječnja. I zato sam ponosan na napravljene dovoljne količine snijega i njegovo održavanje usprkos enormnoj južini.
Budući da je ova utrka, u njeno predvečerje, otkazana dvaput zbog nedostatka snijega, što je to što zagrebački organizatori sada imaju, a 2014. i 2016. nisu imali?
– Tada nismo imali prijevoz dodatnih količina vode i tvornice snijega koje rade zasnježenje iznad nula stupnjeva. Takve tvornice imamo dvije i to je jamstvo za održavanje utrka. One pomažu da napravimo dovoljno snijega za izlaz sa žičare kao i snijeg u ciljnoj zoni za ulaz u žičaru. Da nema tih tvornica, imali bismo utrku, ali sve ostalo išlo bi se pješice.
Svaki organizator natjecanja u sportovima na snijegu najviše strahuje od otkazivanja.
– Jest, tako je, no ovo nije samo u Zagrebu. Isti problem imaju i Garmisch, Kranjska Gora, Adelboden, ali i Četiri skakaonice.
Što teže pada? Otkazivanje tjedan dana prije, na dan utrke ili kada je utrka već započela?
– Svaki otkaz teško pada, no onaj koji se dogodi na dan same utrke teži je jer je tu uloženo više truda i energije.
S obzirom na to da su sljemenske utrke dan za danom, zacijelo je važno da se održi barem prva.
– Ja čvrsto vjerujem da neće biti problema i da ćemo uspjeti stabilizirati stazu za oba dana.
S obzirom na sve toplije zime, hoće li jednog dana skijanje kao sport doći u pitanje?
– Teško mi je to reći, no činjenica jest da se klima mijenja. Ova je zima ekstremno topla. I prošle godine bilo je toplo, ali potom minus i hladno, a u ožujku je bilo nikad bolje pa su naši na crvenom spustu trenirali sve do travnja. Organizatori će se morati oslanjati na nove tehnologije pa tako i na takozvani "snow farming", odnosno čuvanje snijega.
A to će, dakako, biti dodatni trošak. Koliko stoji ovogodišnja utrka? Kakva je financijska konstrukcija?
– Naš proračun je 28,9 milijuna kuna i porastao je iz više razloga, a jedan od njih je i to što opet imamo gledatelje, a tu su i troškovi povezani s inflacijom. Naši prihodi su 18,7 milijuna kuna i oni dolaze iz komercijalnih izvora, od televizijskih prava, sponzora i ulaznica, od čega su 10,5 milijuna kuna strani sponzori, što je izravna investicija u Hrvatsku.
S obzirom na to da aktualna gradska vlast ne pokazuje strast prema ovoj utrci, kako je Snježna kraljica amortizirala manji financijski udio Grada?
– Iz dva smjera. Jedno su vlastiti prihodi, primarno od TV prava, a drugo su Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta koji su nam dali dodatnu podršku. Oni su nas podržali sa 7,5 milijuna kuna iz svog programa podrške organizaciji velikih sportskih natjecanja. Premijer Plenković apsolutno razumije sportski, turistički i promotivni značaj ove utrke.
Imamo samo devet skijašica
Čini se da premijer iznimno cijeni Antu Kostelića i njegova postignuća s vlastitom djecom.
– On cijeni to što kad smo krenuli s Kostelićima nismo imali ni jedan bod u Svjetskom kupu, a na koncu smo došli do 10 olimpijskih i osam svjetskih medalja, četiri velika i sedam malih Globusa i 56 pobjeda u Svjetskom kupu. Premda su moji standardi jako visoki, ja se ponekad probudim usred noći i naježim se jer to je bila nemoguća misija.
Do kada je Snježna kraljica u kalendaru FIS-a?
– Kao i sve ostale utrke, samo za ovu godinu. Novo rukovodstvo FIS-a nije održalo obećanje da će napraviti kalendar do 2026. pa tako još uvijek nema ni kalendara za sljedeću sezonu. I to je za nas još jedan dodatni motiv da napravimo izuzetno kvalitetnu utrku. Jer mi smo u skijaškom svijetu mala zemlja, a ne gledaju se sve zemlje jednako i to je razlog da moramo isporučiti još bolju utrku nego inače.
Kako to da ove godine na Sljemenu nemamo nikog osim Leone i Zrinke?
– Andrea Komšić je prestala, a mi imamo samo devet registriranih skijašica i dvije su u vrhu. Imamo i 25 registriranih skijaša od kojih četiri voze Svjetski kup. Talijani ih imaju 900 registriranih, a imali su na Olimpijskim igrama samo sedmoricu.
Kakva debilana posut snijega na zelenu gori da bi netko dokazivao veličinu svog spolovila.. bolje da ste tih 30 miliona potrošili na izgradnju nekog sadržaja na sljemenu da ostalo građanstvo ima zašto plaćat i koristit najskuplju žičaru na svijetu.