”Ozljede, prevencija, dijagnostika i liječenje” radni je naslov dvodnevnog tečaja prve kategorije, koji je organizirala Zdravstvena komisija Hrvatskog olimpijskog odbora, predvođena primarijusom Miranom Martincem, odnosno agilnom tajnicom istog tijela magistrom Mimi Vurdeljom, koja je uspjela animirati velik broj medicinskih eksperata.
Među prvima pred auditorij od 170 ljudi izašao je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji je govorio o utjecaju pandemije koronavirusa na vrhunski sport. A požalio se i na to da je tijekom pandemije “zaradio” još deset kilograma tjelesne težine.
- Tijekom “lockdowna” najviše su bili pogođeni kontaktni sportovi, na kojima su bile primijenjene najstrože mjere. No kada su se natjecanja mogla održavati, organizatori su imali brojne tehničke i financijske probleme počevši sa svim onim ljudima koje je, primjerice na nekom nogometnom stadionu, trebalo zaposliti da bi se propisane mjere provodile. Uostalom, tijekom nogometnog Eura potrošeno je 23.600 litara dezinfekcijskih sredstava, korišteno je 3220 modula, 134.700 naljepnica za označavanje kretanja i tako redom.
Ozljede su realnost sporta
Osim tih tehničkih poteškoća, pandemija je utjecala i na neke sportske karijere.
– Post-COVID sindrom napada sve organske sustave, od neuroloških, gastrointestinalnih, reproduktivnih do plućnih, a tu je i, nakon težeg oblika, opća iscrpljenost kao i problemi s imunološkim sustavom. Osim toga, težak oblik COVID-19 oštećuje pluća, na njima ostavlja ožiljke i smanjuje plućne kapacitete što može utjecati na nastavak sportskih karijera.
Na ovom vrlo raznovrsnom tečaju mogao se čuti niz zanimljivih predavanja, a takvo je bilo i ono Dragana Primorca, predsjednika uprave Specijalne bolnice “Sveta Katarina”, koji je govorio o regenerativnoj medicini u sportu, konkretno o korištenju matičnih stanica u tretmanu oštećene hrskavice.
– Nakon godinu dana po našem tretmanu, 85 posto naših pacijenata ima bolju kliničku sliku, što mogu potvrditi i dvojica naših slavnih sportaša, košarkaš Dino Rađa i MMA borac Mirko Filipović. Cro Cop je isprva bio skeptičan, no potom je najavio da će nam ponovno doći, a Rađa je izjavio da mu je bol nestala “kao da si na vatru vodu prolio”.
Pred kolege liječnike, ali i fizioterapeute, studente medicine, ali i neke trenere, izašao je još jedan cijenjeni zaposlenik Svete Katarine, njezin ravnatelj Igor Borić, ponajbolji hrvatski dijagnostičar, koji je imao predavanje na temu “Oslikavanje sportskih ozljeda”. U konkurenciji rentgena, CT-a i ultrazvuka, on je magnetsku rezonanciju proglasio kraljicom dijagnostike, a svoje je izlaganje završio riječima:
– Ozljede su realnost sporta i zbog njih sport nije zdrav, ali bez sporta nema zdravlja.
Do ozljeda može doći i zbog sindroma pretreniranosti, o kojem je govorio Boris Labar, hematolog u mirovini.
– Kada sportaš kaže: “Izgorio sam”, on možda izvana ne sliči autobusu koji je izgorio, ali iznutra je tako. Malo je vrhunskih sportaša koji nisu doživjeli neki stadij ovog sindroma. Primjerice, iskusilo ga je čak 65 posto vrhunskih plivača i 60 posto maratonaca. Sportaš tada osjeća zasićenost, bude anemičan i pospan, ali i razdražljiv i depresivan pa se lako posvadi s trenerom, osjeća i mišićnu slabost, ali i poremećaj spavanja pa dođe do centralnog umora. Zapravo, on se osjeća izgoreno i to izgleda kao sindrom kroničnog umora kod virusnih infekcija. Već u ranoj fazi trebalo bi smanjiti trenažni intenzitet za 50-75 posto, no kako to objasniti treneru, ali i sportašu ako je pred njim neka važna utakmica?
Vrlo zanimljivo predavanje održala je stomatologinja Nikolina Lešić, i to na temu “Ozljeda stomatognatog sustava kod sportaša”. A riječ je o ozljedama zubi i mekog tkiva lica, ali i ozljedama čeljusti i čeljusnih zglobova. Premda ova vrsta ozljeda najviše asocira na borilačke sportove, postoji hrvatsko istraživanje koje kaže da ozljede lica ne zaobilaze ni loptačke sportove.
– Meko tkivo lica ozlijede košarkaši u 84,4 posto slučajeva, vaterpolistice 75,5 posto, vaterpolisti 71,5 posto i rukometaši 42,5 posto. Od spomenutih, ozljede zuba najčešće imaju vaterpolisti, a ozljede čeljusnih zglobova i žvačnih mišića najčešće doživljavaju vaterpolistice pa potom košarkaši – prezentirala nam je docentica Lešić.
Sada svi piju vitamine
Za opću sportsku javnost zanimljivo je bilo predavanje nutricionistice Vurdelje, a govorila je o prehrani kao čimbeniku prevencije i liječenja sportskih ozljeda.
– Kada sam ja prije 30-ak godina u radijskoj emisiji govorila o vitaminizaciji, svi su me “špotali”, a sada svi piju vitamine. Kada su vrhunski sportaši u pitanju, mora se znati tko je taj koji može preporučiti preparate i koji su to. To ne smije biti internetska kupnja, ni trener, to mogu činiti samo nutricionisti, liječnici...
Prisjetila se Mimi Vurdelja, anegdotalno, i nekih svojih iskustava.
– Kada mi je gimnastičar Filip Ude prvi put došao, rekao mi je da ujutro pojede čokoladicu “Kinder Bueno” što me šokiralo. A boksač Filip Hrgović pak priznao mi je da bi on, prije intezivnog dvosatnog treninga, pojeo samo bananu, što je za takvu energetsku potrošnju premalo. Danas je Filip izrazito discipliniran u svemu.
Svojevrsne ovacije auditorija doživio je splitski fizijatar Dinko Pivalica, koliko za zanimljivu temu o izokinetičkom testiranju, toliko i za činjenicu da je upravo tijekom ovog seminara postao djed pa ga je moderator Martinac oslovio s “nono” Pivalica.
Vrlo je zanimljiv bio i panel niza afirmiranih kardiologa (Jukić, Fabijanić, Letilović, Radeljić, Bull) baš kao što su nazočni specijalisti medicine rada puno toga mogli čuti na panelu o preventivnom pregledu sportaša (Pivalica, Ivančev, Jemendžić, Desnica).
Liječnik nogometne reprezentacije Hrvatske, primarijus Zoran Bahtijarević je prezentirao zanimljivo Uefino istraživanje o ozljedama nogometaša s naglaskom na to kako trenerske promjene utječu na smanjenje (ili povećanje) broja ozljeda u momčadi.
Koje su to dvije ljudske inteligencije, Stari Cro Cop i još Stariji Rađa...Zajedno od škole imaju veliki i mali odmor!