Tema sportskog turizma predstavljena je kao signal Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici, potrebu da hitro krenu s prilagodbom opstanka Hrvatske na zahtjevnom međunarodnom turističkom tržištu koje nameće stalnu potrebu razvoja postojećih i novih proizvoda. Odavno je prepoznata opće društvena i gospodarska korisnost turizma i sporta. Fuzionirani pružaju velike mogućnosti rasta i razvoja, otvaranje novih radnih mjesta, produžetka turističke sezone i financijske dobiti.
U Hrvatskoj je sportski turizam podcijenjen, državnom turističkom sektoru i široj javnosti predstavlja nepoznanicu, nije prepoznat strateški vrijednim u razvojnim strategijama i nije osnova za povlačenje sredstava iz fondova EU. Sportaši i sportske manifestacije većinom se koriste za PR ili političku promociju, ne organiziraju se održivim i na opće društvenu korisnost što je osnova sporta. Uz nekoliko većih sportskih natjecanja, ljetne rekreacije na razini amaterizma, Hrvatska na državnoj razini gotovo i ne nudi konkretnije sportsko turističke sadržaje zanimljive stranim tržištima, vrhunskim rekreativcima, reprezentacijama i profesionalnim sportašima.
Uvod u sportski turizam, sudionicima kongresa predstavio je dr. sc. Mato Bartoluci. Branimir Blajić osobnim primjerom poslovanja u Međimurju ukazao je na opću potrebu - hotelijeri, ugostitelji, turističke agencije i turoperatori na destinaciji trebali bi se ozbiljno pripremati za razvoj konkurentnog sportsko turističkog proizvoda, uz savjetovanje sportskih stručnjaka, znanstvenika i hitan razvoj dotrajale sportske infrastrukture, što se kroz dva dana predavanja nametnulo zaključkom većine predavača.
Alarmantno stanje
Imidž Hrvatske kao turističke destinacije prema istraživanju Instituta za turizam 2011. godine za potrebe izrade Strategije turizma RH, na uzorku od 2.574 inozemnih ispitanika u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Danskoj, koji odlaze na putovanja u inozemstvo, a nisu nikada posjetili Hrvatsku ukazuje da je Hrvatska kao sportska destinacija prepoznata tek kod 6,3 posto ispitanika mlađe dobi (do 34 godine).
Tvrdnju istraživanja iz 2011. godine i danas potvrđuje primjer hrvatskih 150.000.000 eura potrošenih preko granice jer u Hrvatskoj nije moguće rekreirati se u zimskim sportovima, posebno skijanju. Unatoč što su naši skijaši u svjetskom skijaškom vrhu godinama, činjenici da je hrvatska škola skijanja proglašena najboljom na svijetu što je istovremeno ponajbolja promocija zimskog turizma, raspolažemo optimalnim uvjetima za razvoj zimskih sportova, tisućama kilometara planina i brdskih područja (Lika, Gorski kotar) otvorenih za mogućnost razvoja zimskog turizma, lokalno stanovništvo se iseljava jer nema osnovnih uvjeta za egzistenciju - spomenuo je u predavanju Dag Modrić, predsjednik HZUTS-a i ravnatelj Skijaškog Učilišta.
Zdravstvene aspekte sporta u turizmu, prevenciju sportskih ozljeda kao novost u turističkoj ponudi Hrvatske, istovremeno i svijeta opisao je dr. sc. Dalibor Krpan. Razvoj novih tehnologija pruža nam mogućnost prevencije i efikasnijeg liječenja. Programi prevencije sportskih ozljeda temeljeni na BAR metodi u kombinaciji s dobrim uvjetima za sportski trening, predstavljaju veliku novu šansu hrvatskom turizmu. Hrvatskoj se nudi prepoznatljivost kao jednoj od vodećih destinacija koja će među prvima pružiti ovu vrstu usluga. Potrebno je hitno prepoznavanje i podrška lokalnih zajednica i turističkog sektora u privlačenju i animaciji turista iz područja sporta, međunarodnih sportskih saveza. Wellness turizam predstavila je dr. sc. Mirna Andrijašević s Kineziološkog fakulteta.
O učincima ciljane ponude zdravstveno preventivnih programa u turizmu s namjerom produžetka turističke sezone, predavanje na kongresu sportskog turizma održao je i mr. sc. Zdenko Šipić, dopredsjednik "Health Management" European Federation For Company Sport. Ukazao je na mogućnosti produljenja turističke sezone u Hrvatskoj programima zdravstvenih prevencija putem natjecateljskog sporta, rekreacijskog programa u turizmu hrvatske, ciljanim medicinsko zdravstveno preventivnim i rehabilitacijskim wellness programima. Činjenice koje ukazuju na potrebu stvaranja nove ponude za Zdenka Šipića su brojnost gostiju iz zapadnoeuropskih zemalja, tržišta cca 500 milijuna stanovnika. Preko 25 % ili cca 125 milijuna stanovnika uključeno je u povremene oblike sportsko rekreacijskih aktivnosti prema rezultatu istraživanja HEPA - Svjetske Zdravstvene Organizacije regija Europa. Održano predavanje najava je suradnje Zdenka Šipića i Sunčane Matić (agencija LUX), na organizaciji i realizaciji nužno potrebnog Kongresa zdravstvenog turizma Hrvatske. Pozvani su svi zainteresirani iz javnog i privatnog sektora da se pridruže u realizaciji.
Glavni tajnik Hrvatskog auto i karting saveza (HAKS), član Svjetskog motorsport vijeća (WMSC), Zrinko Gregurek govorio je o sportskom automobilizmu, članovima koji uspješno promoviraju Hrvatsku u svijetu i malobrojnim lokalnim zajednicama koje prepoznaju potencijal automobilizma i mnogobrojne prateće publike bolje platežne moći. Najavljen je i FIA Sport Regionalni kongres u Zagrebu (12.2015) / FIA Sport Regional Congress in Zagreb.
Golf u turizmu i pozitivne primjere razvoja turizma u svijetu putem golf turizma opisao je Dražen Slamar, tajnik golf saveza Hrvatske.
Potencijal tradicije sporta u turizmu i spašavanje ljepota Jadrana zakonima
Dr. sc. Damir Karlović govorio je o promicanju olimpizma i sportskog turizma kroz odgoj i obrazovanje uz niz primjera i mogućnosti razvoja turizma putem istog širom Hrvatske. Izdvojen je primjer vizije razvoja otoka Kakan kod Šibenika.
Primjer od strane državnog turističkog sektora u segmentu promocije turizma zapostavljenog ogromnog potencijala tradicije sporta u turizmu je i Hrvatski sportski savez ribolova na moru. HSSRM spada među uspješnije neolimpijske sportove, udružene u Hrvatski olimpijski odbor. Sportski ribolov prakticira se u cijelom svijetu. Iako ne spada u najatraktivnije sportove u HSSRM je učlanjeno preko 1.500 juniora mlađih od 18 godina. Edukacija se odvija preko škola ribolova organiziranih u udrugama, gdje se djecu uči ribolovu, kako zaštititi naše podmorje i priobalje, kako se ekološki odnositi prema našem Jadranu, sa specifičnostima klime i vjetrova na moru, plovidbe na Jadranu i Zakonom o morskom ribarstvu ukazujući im na dozvoljeno i nedozvoljeno.
Osim službenih kalendara natjecanja što čine prvenstva i kup, te nastupi na službenim međunarodnim natjecanjima na kojima se direktno promovira Hrvatska i turizam, veliki je broj prigodnih natjecanja, npr. udičarenje, podvodni ribolov, atraktivna natjecanja u lovu na veliku ribu "Big game fishing", s time da se na natjecanjima poštuje kvota izlova koja je ograničena. Sportski i rekreacijski ribolov mora biti organiziran poput lova u našim šumama. To je prvi korak u spašavanju Jadranskih ljepota, s potrebom organizirane kontrole u moru, odgovarajućih kazna uslijed nepoštivanja zakonskih odredbi. Upravo to će omogućiti da praćenje ulova u sportskom i rekreacijskom ribolovu bude transparentno potkrijepljeno godišnjim izvješćem. Svaka sljedeća kategorija osim već navedene (sportski i rekreacijski ribolov) je navodi Đuro Marinović neopravdana i neprimjerena, tim prije što ne postoji nigdje drugdje u svijetu. Dugačka obala, mnoštvo otoka, veliki broj sportskih udruga i članstva, raznovrsnost živih organizama na Jadranu uz dobru promociju predstavljaju veliki argument ribolovno-turističke ponude. Do danas nažalost nismo znali iskoristiti i naplatiti tu blagodat. Dr. Đuro Marinović, predsjednik HSSRM uvjeren je da u Hrvatskoj postoje snage potkrepljenje stručnim ljudima, koji će u budućnosti organizirati ribolovni turizam, ostvariti i materijalnu korist građanima i državi Hrvatskoj.
Predsjednik jet ski saveza Hrvatske, Davor Hundić govorio je okupljenima o integraciji sporta i očuvane prirode u atraktivan turistički proizvod, uz prezentaciju pozitivnih primjera iz prakse.
Dr. sc. Siniša Horak govorio je o sportu u nautičkom turizmu, ukinutim natjecanjima međunarodnog ugleda zbog organizacijskih poteškoća, nedostatka sponzora.
Nužno je uključivanje vrhunskih sportaša i HOO u promociju i razvoj turizma Hrvatske
Sport involviran u turizam privlači novi potrošački segment, nova geografska tržišta, sadržajno unapređuje postojeće i uspostavlja novi sustav doživljaja, čini očuvanje prostora i kulturne baštine, primjenu zelenih koncepata u izgradnji i poslovanju, prilagođava ponudu zahtjevima potražnje jer više od polovice Europljana motivirano je "odmorom i rekreacijom" (Eurobarometar - 48% i sportom - 10%). Sport stvara veći prihod od turizma, razvija malo i srednje poduzetništvo ukazala je dr. sc. Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam. Za promociju Hrvatske kao turističke zemlje pogodne za zdrav i aktivan odmor, nužno je uključivanje sportaša i Hrvatskog olimpijskog odbora u rad.
Hrvatski sportski savezi, sportaši i sportski uglednici nisu prepoznati od strane Hrvatske turističke zajednice zanimljivim za promociju Hrvatske. Primjeri koje Hrvatska turistička zajednica zanemaruje prilikom promidžbe Hrvatske u inozemstvu putem sporta i sportskog turizma dokazani su statusom milijuna pratitelja naših sportaša na društvenim mrežama širom svijeta (primjer Mario Mandžukić i Luka Modrić), odgovorio je moderatoru panela Ivanu Blažičku na pitanje o involviranju u promociju turizma naših sportskih uspjeha, Tomislav Pacak iz Hrvatskog nogometnog saveza. Šimun Cimerman (voditelj treking lige) ukazao je prilikom panela na važnost promocije turizma putem vrhunskih sportaša i kako samoinicijativno priprema novi projekt za 2016. kojim objedinjuje cijelu Hrvatskoj uz involviranje međunarodno poznatog sportskog imena jer direktno projektu nosi ogroman publicitet. Kristina Laco predstavila je moderatoru Ivanu Blažičku zahtjevan PR "Snježne kraljice" organizirane na Sljemenu i najavila snažnu ovogodišnju promociju manifestacije u suradnji s TZ Zagreb putem manifestacije Advent u Zagrebu.
Radica Jurkin (HOO), opisala je projekt Sportska Hrvatska realiziran iz obzira prema sportašima i sportskim uspjesima postignutim kod kuće i u svijetu, a koje hrvatski mediji rijetko prenose. Danira Nakić Bilić predstavila je u panelu moderatora Jure Ozmeca organizaciju Europskih sveučilišnih igara, Zagreb - Rijeka 2016. (EUSA) i maskotu Hrkija. Univerzijada organizirana u Zagrebu 1987. godine zapamćena je do danas kao najznačajniji sportski događaj u povijesti Hrvatske. Obnovljena je zbog događanja sportska infrastruktura Zagreba i potaknut razvoj hrvatskog sporta. Aldin Dugonjić upozorio je na nužnu prilagodbu Igara (EUSA) sudionicima iz arapskih ili islamskih zemalja u smještajnim i ugostiteljskim uslugama. Dalibor Bilić predstavio je sportski turizam realiziran u suradnji sportskih saveza i privatnog sektora uspješnim alatom protiv trenutno "sezonske" Hrvatske i namjeru predstavljanja Hrvatske putem novog projekta kao destinacije trčanja. Koncept predstavljanja Hrvatske kao biciklističkog odredišta putem sportske manifestacije Tour of Croatia, uključivanje profesionalnih sportaša u organizaciju i važnost medijske podrške opisao je Vladimir Miholjević. O cikloturizmu općenito predavao je dr. sc. Zoran Klarić.
Jedno od najzanimljivijih predavanja održao je dr. sc. Goran Kos ispred Instituta za turizam na zapostavljenu temu zrakoplovstva i padobranstva. Predstavio je aeroturizam jednim od značajnih segmenata turizma za koje bi trebalo napraviti akcijske planove razvitka te ulagati u njihovu infrastrukturu. Uz osvrt na tradiciju u Hrvatskoj i ugledna imena i danas prepoznatljiva u svijetu spomenut je let balonom iznad Zagreba 1789. godine, kojim je upravljao Karlo Mazarović, spomenut je Eduard Slavoljub Penkala, Dragutin Karlo Novak, Rudolf Fizir, Katarina Matanović-Kulenović i drugi. Ponuđene su i moguće smjernice za razvitak avioturizma. Malu avijaciju u Republici Hrvatskoj potrebno je organizirati tako da postane privlačna svim ljubiteljima zrakoplovstva u Hrvatskoj i u okolnim zemljama, kako bi se turistički potencijali u maloj avijaciji mogli iskoristiti, potrebno je stvaranje sustava malih letjelišta s privlačnim turističkim sadržajima, kao i primjerice izgraditi sustav izvansezonskih događanja u turizmu, organizirati amaterska natjecanja, letenja u flotili, susrete zrakoplovaca i slično.
U Hrvatskoj sportski marketing i industrija sporta nisu prepoznati kao mogućnost zarade, samoodržavanja sportskih klubova i manifestacija kazao je uz predstavljene marketinške modele dr. sc. Ivan Novak. Olimpijski marketing, trenutne zakonske regulative opisala je Gordana Gaćeša.
Zbog vrijednih i opsežnih tema, većina predavanja održana je u svrhu otvaranja tema i involviranja u promišljanje strategije razvoja turizma Hrvatske i zakona u sportu. Očekivana je nadogradnja predavanja u budućnosti i suradnja na novim kongresima.
Eko, sportski i zdravstveni turizam, spojivi su i svojom održivošću predstavljaju budućnost mnogih turističkih regija kazala je Sunčana Matić (agencija LUX), organizatorica kongresa i prateće izložbe hrvatskog sporta. Istovremeno zahvalila je svim suradnicima, sudionicima kongresa, Hrvatskim sportskim savezima na izložbi, pokroviteljima, partnerima, sponzorima, djelatnicima Zagrebačkog velesajma (suorganizatoru manifestacije), posebno Uredu uprave i Jeleni Nenadić Račan na prepoznavanju teme i pruženoj podršci pri realizaciji za Hrvatsku i naš turizam vrijedne manifestacije. Kongres je u dva dana održavanja u Zagrebu pratilo 80 studenata iz cijele Hrvatske i 17 učenika srednjih škola. Zbog velikog zanimanja - sažetci predavanja javno će se objaviti na stranici www.lux-promocija.com krajem 2015. godine.
Glavni zaključak - nužno povezivanje
Temeljni zaključak 1. kongresa sportskog turizma je nakon dva dana predavanja, dvadesetak predavača, dva panela, moderatora i 7 panelista: Nužna je potreba za daljnji razvoj sportsko turističkog proizvoda povezivanja turističkih i sportskih organizacija, javnog i stručnog privatnog sektora.
Na Izložbi hrvatskog sporta 2015. sudjelovali su: Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatski golf savez, Hrvatski judo savez, Hrvatski košarkaški savez, Hrvatski minigolf savez, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski skijaški savez, Hrvatski teniski savez, Hrvatski rukometni savez, Hrvatski veslački savez, Ustanova za upravljanje sportskim objektima.
