Je li Hajduk u poslijeratnoj Jugoslaviji bio privilegiran među nekadašnjim izbornicima nogometne reprezentacije Jugoslavije, odnosno je li Dinamo bio zakidan u broju reprezentativaca? Kakav je bio omjer zastupljenosti Dinamovih i Hajdukovih igrača s jedne strane, a Zvezdinih i Partizanovih s druge u A reprezentaciji na svjetskim prvenstvima?
Popisi reprezentativaca na svjetskim smotrama od 1950. do 1990. dostupni su i lako provjerljivi, a doista ne otkrivaju Hajdukov privilegirani položaj u odnosu na Dinamo. Hajduk je u spomenutom četrdesetgodišnjem razdoblju imao samo jednoga reprezentativca više od Dinama na svjetskim prvenstvima: Hajdukovih 18 naspram Dinamovih 17. Govorimo o nogometašima koji su u trenutku održavanja nekog Svjetskog prvenstva bili igrači Hajduka i Dinama ili su sezonu uoči SP-a bili njihovi članovi.
Nitko od bijelih u Brazilu
Primjerice, na prva četiri svjetska prvenstva, 1950., 1954., 1958. i 1962. godine, Dinamo je imao uvjerljivu prednost u broju izbornikovih pozivnica, čak 16:8. Iz Dinama su na SP-ima bili Ž. Čajkovski, I. Horvat (2), Crnković (2), Šantek, Kralj, Mantula, Irović, Lipošinović, Dvornić, D. Jerković (2), Marković, Matuš, Stojanović, a iz Hajduka Beara (2), Vukas (2), Broketa, Radovniković, Katnić i Anković.
U tom razdoblju razlika u korist Dinamovih reprezentativaca nastala je na Svjetskom prvenstvu 1958. u Brazilu, na kojemu Hajduk nije imao nijednoga svoga igrača (a Dinamo ih je imao pet), dok je Hajduk ishod preokrenuo na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 1974. godine kada je izbornik Miljan Miljanić pozvao čak šestoricu hajdukovaca: Buljana, Meškovića, Mužinića, Peruzovića, Oblaka i Šurjaka. Tada je Hajduk bio najjači u povijesti, pa su bijeli između 1971. i 1979. godine osvojili četiri naslova prvaka Jugoslavije i pet trofeja u Kupu maršala Tita. Na toj smotri u Njemačkoj nije bilo nijednoga igrača Dinama.
Hajduk je tu blagu prednost održao i na SP-u 1982. godine u Španjolskoj s Pudarom, Gudeljem i Zlatkom Vujovićem, dok je Dinamo tamo imao Zajeca i Deverića, iako su uz njih u toj šampionskoj sezoni briljirali Kranjčar, Mlinarić i prvi strijelac lige Snješko Cerin. I tada je skloniji Hajdukovim nogometašima bio izbornik Miljan Miljanić.
Uz spomenutu trojicu, na popisu Dinamovih reprezentativaca koji su nisu vidjeli Svjetsko prvenstvo nalaze se neka od najvećih imena koja su ikada hodala Maksimirom. Primjerice, to su članovi generacije 1966./1967., osvajača Kupa velesajamskih gradova, Škorić, Brnčić, Belin, Ramljak, Lamza, Rora i Zambata, koji su imali taj peh da se reprezentacija Jugoslavije na njihovim igračkim vrhuncima nije bila plasirala na svjetska prvenstva 1966. i 1970. godine.
A koliko su reprezentativaca na SP-ima od 1950. do 1990. imali beogradski klubovi? Partizan 25, Crvena zvezda čak 38. Od te 25-orice, četvorica Partizanovih reprezentativaca bili su Hrvati, Zagrepčani: Zlatko Čajkovski, Bruno Belin, Branko Zebec i Stjepan Bobek.
A kakva je situacija s reprezentativcima u samostalnoj Hrvatskoj? Na dosadašnjih pet naših svjetskih smotri, 1998., 2002., 2006., 2014. i 2018., Dinamo su zastupala 11-orica, a Hajduk samo četvorica nogometaša: Šerić i Tudor 1998., Pletikosa 2002., te Niko Kranjčar 2006. godine, i od tada Hajduk nije imao niti jednoga hrvatskog reprezentativca na Svjetskom prvenstvu! Punih 16 godina! U tom razdoblju, osim Dinama, na Svjetskom prvenstvu predstavnike imali su Lokomotiva (Zelenika, 2014.) i Rijeka (Bradarić, 2018.).
Preslika odnosa Dinama i Hajduka bit će i skorašnji Dalićev popis putnika za Svjetsko prvenstvo u Kataru, na kojemu će se, ne bude li ozljeda, naći četvorica igrača Dinama (Livaković, J. Šutalo, Oršić, Petković), te jedan iz Hajduka (Livaja), a možda još jedan (L. Kalinić). Ovo je prvo Svjetsko prvenstvo nakon 1982. godine na kojemu se jedan igrač Hajduka kandidira za prvoga napadača reprezentacije. Prije 40 godina bio je to Zlatko Vujović, a danas je to briljantni Marko Livaja, igrač koji je u ovoj sezoni autor 13 od ukupno 22 pogotka Hajduka u Prvoj HNL: sedam je zabio, a za šest asistirao.
Beara dva puta
Hajdukovi reprezentativci na SP-ima: Beara (2 puta iz Hajduka, a treći put kao igrač Crvene zvezde), Broketa, Katnić, Radovniković, Vukas (2), Anković, Buljan, Mužinić, Oblak, Šurjak, Jurica Jerković, Peruzović, Mešković, Pudar, Gudelj, Zlatko Vujović, Jarni, Bokšić, Šerić, Tudor, Pletikosa, Kranjčar.
Dinamovi reprezentativci na SP-ima: Ž. Čajkovski, I. Horvat (2), Crnković (2), Kralj, Mantula, Dvornić, Šantek, Lipošinović, Irović, Dražan Jerković (2), Marković, Matuš, Stojanović, Zajec, Deverić, Šuker, Panadić, Ladić, Jurić, Šimić, Jurčić, Prosinečki, Marić, Butina, Modrić, Ivan Bošnjak, Brozović, Livaković.
>> Policija trpa u maricu navijače Hajduka
