Odlukom Vijeća Svjetskog skijaškog saveza (FIS) Zagreb je nakon 20 godina ostao bez utrke Svjetskog kupa. Vijeće nije uvažilo zahtjev i argumente Hrvatskog skijaškog saveza kao ni preporuke pododbora za Svjetski kup u alpskom skijanju pa u siječnju 2024. na Sljemenu neće biti najboljih svjetskih skijašica.
Tomaševiću se ispunila želja
O tome smo porazgovarali s predsjednikom Hrvatskog skijaškog saveza Mihom Glavićem:
– Nije nas to iznenadilo. Na čelu FIS-a je novi predsjednik, a s njim i novo Vijeće, pa je tako došlo i do nove politike koja je sklona promjenama. No nema u ovoj odluci velike tajne. Činjenica da su klimatski uvjeti dvije godine zaredom bili izuzetno loši za organizaciju utrke učinila je svoje. Mi smo u oba slučaja stazu dobro pripremili još prije Božića, no onda bi nastupilo izuzetno toplo vrijeme s toplim vjetrom. Da se na te dane trebala održati utrka u Adelbodenu ili Kranjskoj Gori, ni njih ne bi bilo, no oni su imali sreće jer se vrijeme promijenilo pa su mogli "napucati" nešto snijega. Klimatske promjene su nastupile i mi ne možemo s izvjesnošću očekivati dovoljno hladno vrijeme pa je održavanje utrke u tom terminu rizično.
Dakle, bilo bi dobro, ako je to moguće, promijeniti termin.
– Imamo najave da će nas vratiti u Svjetski kup u drugom terminu, recimo u veljači kada su izgledi da napravimo više snijega i da ga zadržimo nekoliko puta veći. Uostalom, mi smo ove godine u veljači i ožujku na Sljemenu imali FIS i dječje utrke koje su održavane u primjerenim snježnim uvjetima. No dobiti novi termin u već napravljenim kalendarima nije jednostavno jer bi to značilo da bi svoj termin morao izgubiti netko drugi. Da se pak netko zahvalio na svom "slotu", vjerujem da bismo bili među prvima kojima bi to bilo ponuđeno. Inače, koliko god taj termin izgledao privlačno, zbog televizijske gledanosti u to doba godine nitko se nije javio za prvi tjedan u siječnju. Dakako, skijališta koja su na 2000 i više metara i ne javljaju se tada jer imaju svoju punu komercijalnu sezonu kojom pune proračune. Jer to bi bilo kao da Dubrovnik ili Rovinj usred ljeta, u vrijeme najveće potražnje, subvencioniraju cijene smještaja.
Nije li se ovim ispunila želja zagrebačkog gradonačelnika Tomaševića koji je od prvog dana svog mandata govorio da je Snježna kraljica preskupa priča koju Grad ne bi trebao financirati?
– Ne mogu komentirati razloge takvih stavova osim što za njih znam iz doba prije izbora. A mi smo na krilima uspjeha obitelji Kostelić uspjeli napraviti vrhunsku skijašku priredbu u Zagrebu. To je odgovaralo i FIS-u jer smo bili jedini veliki grad u kojem se redovito održavaju utrke. Neka elitna skijališta poprilično su udaljena od velegrada. Primjerice, Val d'Isere je od najbližeg milijunskog grada udaljen četiri sata vožnje.
Odluka bez zle krvi
Ima li u toj FIS-ovoj odluci i revanšizma prema našoj pripadnosti "pokretu otpora" protiv relativno novog predsjednika biznismena Johana Eliascha.
– Vjerujem da tu nema zle krvi. Ne postoji prijepor sportskog dijela FIS-a oko toga treba li Zagrebu dopustiti da ponovno održava utrke. Mi se jesmo priključili nezadovoljstvu vodećih skijaških zemalja kao što su Austrija, Švicarska, Njemačka, Norveška i Finska, no takvih je situacija bilo uvijek i bit će ih. Uostalom, svaka nova metla mete na novi način na što ima i pravo. Nama je stvarno problem što u tom terminu ne možemo jamčiti kvalitetu staze, a s druge strane imamo prednosti kao što su blizina grada, organizacija smještaja i transporta, zainteresiranost publike. To su neke stvari koje neka skijališta udaljena od velikih gradova nemaju na toj razini – ističe Glavić.
