Predstavnici stambenih štedionica danas su se hitno sastali s čelnim
ljudima Ministarstva financija kako bi raščistili nagađanja da bi i oni
mogli biti među gubitnicima rebalansa državnog proračuna. Država je
prije tri godine smanjila poticaje za stambenu štednju sa 1250 na 750
kuna, a sad ima ideja da se to reže i dalje. Paniku je podgrijao i
zahtjev Nezavisnog sindikata da se dio poticaja za stambenu štednju
preusmjeri u novu državnu agenciju za stambene kredite. Ta bi agencija
preuzimala otplatu stambenih kredita građanima koje pogode životne
nedaće.
Za kunu se vrati 2,6 kn
– Prijedlog kojim bi se ukinuli poticaji za stambenu štednju i tako
onemogućilo funkcioniranje sustava stambene štednje neosnovan je i bez
ikakvih podloga i argumenata – kazao je Zoran Bohaček, predsjednik
Hrvatske udruge banaka. Neslužbeno doznajemo da danas nije postignut
nikakav dogovor o poticajima, niti su stambene štedionice dobile
obećanje da će poticaji ići gore, ali ni potvrdu da će biti smanjeni.
Potkraj prošle godine država je za više od 434 tisuće štediša uplatila
220 milijuna kuna poticaja, pa se time ne bi mnogo uštedjelo. Stambene
štedionice tvrde da se za jednu kunu poticaja u proračun minimalno
vrati 2,6 kuna kroz porezne prihode koji nastanu u cijelom lancu.
U protekle tri godine stambene su štedionice odobrile 3 milijarde kuna
stambenih kredita, a ove bi godine pet stambenih štedionica moglo
plasirati oko milijardu kuna stambenih kredita, što je gotovo 15 posto
u ukupnim plasmanima stambenih kredita. Štedionice vjeruju da će ove
godine moći financirati kupnju 2 tisuće stanova prosječne vrijednosti
500.000 kuna.
Opečeni reakcijama na otvaranje pitanja mirovinske reforme i izlaska
ljudi iz drugog mirovinskog stupa, u Ministarstvu financija danas su
izbjegli odgovor na pitanje što planiraju sa stambenom štednjom i
poticajima? Stambene su štedionice izašle pred Vladu sa zahtjevom da im
poveća, a ne smanjuje ili ukida poticaje. To su, kažu, učinile sve
države koje imaju stambene štedionice osim Hrvatske i Mađarske.
No u Mađarskoj su poticaji 250 eura.
– Umjesto smanjenja poticaja, s
čime se krenulo kad se uvidjelo kako sredstva za poticanje stambene
štednje na kraju uglavnom završavaju u potrošnji ili nekom drugom
obliku štednje, smatramo kako onima koji stambenu štednju ne rabe za
rješavanje stambenog problema poticajna sredstva na kraju ugovorena
razdoblja ne bi trebalo isplatiti, već ih preusmjeriti u
subvencioniranje onih koji otplaćuju stambene kredite – kaže sindikalac
Krešimir Sever.
Fiksne kamate
Bohaček odgovara kako je riječ o pogrešnoj percepciji. Građani koji
štede u stambenim štedionicma stavljaju svoj novac na raspolaganje
uz relativno niske kamate koje su od 2 do 4 posto na relativno dug rok,
minimalno pet godina.
Ta je štednja isključiv izvor iz kojega štedionice daju kredite, uz
relativno nisku kamatu (od 3,5 do 6 posto) i, što je najvažnije, fiksnu
kamatnu stopu.
Zakon nalaže da se ti krediti odobravaju isključivo uz fiksne kamate, a
kamata na kredite može biti najviše 3 posto veća od kamate na štednju.
BORBA PROTIV RECESIJE Preispituju se i modeli stambene štednje