BORBA PROTIV RECESIJE Preispituju se i modeli stambene štednje

Stambene štedionice zatražile veće poticaje

05.03.2009.
u 19:10

Predstavnici stambenih štedionica danas su se hitno sastali s čelnim ljudima Ministarstva financija kako bi raščistili nagađanja da bi i oni mogli biti među gubitnicima rebalansa državnog proračuna. Država je prije tri godine smanjila poticaje za stambenu štednju sa 1250 na 750 kuna, a sad ima ideja da se to reže i dalje. Paniku je podgrijao i zahtjev Nezavisnog sindikata da se dio poticaja za stambenu štednju preusmjeri u novu državnu agenciju za stambene kredite. Ta bi agencija preuzimala otplatu stambenih kredita građanima koje pogode životne nedaće.

Za kunu se vrati 2,6 kn
– Prijedlog kojim bi se ukinuli poticaji za stambenu štednju i tako onemogućilo funkcioniranje sustava stambene štednje neosnovan je i bez ikakvih podloga i argumenata – kazao je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka. Neslužbeno doznajemo da danas nije postignut nikakav dogovor o poticajima, niti su stambene štedionice dobile obećanje da će poticaji ići gore, ali ni potvrdu da će biti smanjeni.

Potkraj prošle godine država je za više od 434 tisuće štediša uplatila 220 milijuna kuna poticaja, pa se time ne bi mnogo uštedjelo. Stambene štedionice tvrde da se za jednu kunu poticaja u proračun minimalno vrati 2,6 kuna kroz porezne prihode koji nastanu u cijelom lancu.

U protekle tri godine stambene su štedionice odobrile 3 milijarde kuna stambenih kredita, a ove bi godine pet stambenih štedionica moglo plasirati oko milijardu kuna stambenih kredita, što je gotovo 15 posto u ukupnim plasmanima stambenih kredita. Štedionice vjeruju da će ove godine moći financirati kupnju 2 tisuće stanova prosječne vrijednosti 500.000 kuna.

Opečeni reakcijama na otvaranje pitanja mirovinske reforme i izlaska ljudi iz drugog mirovinskog stupa, u Ministarstvu financija danas su izbjegli odgovor na pitanje što planiraju sa stambenom štednjom i poticajima? Stambene su štedionice izašle pred Vladu sa zahtjevom da im poveća, a ne smanjuje ili ukida poticaje. To su, kažu, učinile sve države koje imaju stambene štedionice osim Hrvatske i Mađarske.

No u Mađarskoj su poticaji 250 eura.
– Umjesto smanjenja poticaja, s čime se krenulo kad se uvidjelo kako sredstva za poticanje stambene štednje na kraju uglavnom završavaju u potrošnji ili nekom drugom obliku štednje, smatramo kako onima koji stambenu štednju ne rabe za rješavanje stambenog problema poticajna sredstva na kraju ugovorena razdoblja ne bi trebalo isplatiti, već ih preusmjeriti u subvencioniranje onih koji otplaćuju stambene kredite – kaže sindikalac Krešimir Sever.

Fiksne kamate
Bohaček odgovara kako je riječ o pogrešnoj percepciji. Građani koji štede u stambenim štedionicma stavljaju svoj novac na raspolaganje uz relativno niske kamate koje su od 2 do 4 posto na relativno dug rok, minimalno pet godina.

Ta je štednja isključiv izvor iz kojega štedionice daju kredite, uz relativno nisku kamatu (od 3,5 do 6 posto) i, što je najvažnije, fiksnu kamatnu stopu.

Zakon nalaže da se ti krediti odobravaju isključivo uz fiksne kamate, a kamata na kredite može biti najviše 3 posto veća od kamate na štednju.

Želite prijaviti greške?