Igrom slučaja, nakon punih šest desetljeća, akademski slikar Slavo
Striegl (90), sisačka i hrvatska likovna ikona, ponovno je stupio u
svoju rodnu, obiteljsku kuću na uglu Radićeve i Kranjčevićeve ulice u
Sisku. Kuća je 1946. nacionalizirana, a Slavo se s obitelji iz nje
iselio 1949. godine.
Zapušteni dragulj
Začudo, gornji kat secesijske zgrade stare stotinjak godina (u
prizmelju je Gradska kavana), na kojem je bio stan Streglovih, nije
pretrpio nikakve preinake, pa je sačuvan gotovo u izvornom obliku. Iako
potpuno zapušten, posebno je sačuvan veliki salon, sa secesijaskim
crnim namještajem, kaminom, kristalnim lusterom, izvornim freskama i
drugim detaljima.
U kuhinji još je velika zidana kuhinjska peć. Kao što se moglo i
očekivati, susret s poznatim ambijentom kod slikara Striegla izazvao je
val emocija. Kada je na komodi zapazio velike fotografije svojih
roditelja na kartonu, te obiteljske fotografije koje su ga vratile u
djetinjstvo i mladost, nije mogao, a niti pokušao, prikriti suze.
- Iznenađen sam koliko je ovdje predmeta sačuvano. Tu su i dvije
harmonike moje sestre, gitara koju sam i sam pomalo svirao, te mnogo
drugih stvari. Čak su i freske, koje je na zidovima i stropu salona
oslikao majstor Roko Grubauer ostale. Sjećam se kao dijete - jer me je
to zanimalo - kako je slikao bez šablone s jajčanom emulzijom i prahom
u boji - sjeća se Striegl.
Kada je već slučaj htio da se gornji kat zgrade sačuva, bila bi
neoprostiva šteta da se preinakama sada uništi. Ideja da Grad Sisak od
više suvlasnika otkupi cijeli kat površine oko 350 četvorna metra i
uredi ga kao muzejsko-galerijski prostor, zaslužuje ozbiljan pristup.
Naročito nakon nepravde koja je slikaru nanesena prodajom Galerije
Stregl i upitnim završetkom sanacije bivšeg kina Sloboda za potrebe
galerije.
Ideja ipak ostvariva
- S tom idejom sam već upoznao gradski Upravni odjel za društvene
djelatnosti. Sreća je što su suvlasnici zgrade spremni po razumnoj
cijeni ustupiti kat za potrebe muzeja. Uređivanje kuća u kojima su
rođeni ili živjeli veliki umjetnici u svijetu je česta praksa.
Osim što bi svjedočio o životu Striegla, muzej bi prikazao i građanski
život u Sisku u prvoj polovici 20. stoljeća. Time bi se obogatila i
kulturna i turistička ponuda grada - rekao je ravnatelj Gradske
galerije Striegl, Zoran Burojević.
Iznad stana je potkrovlje iste površine koje bi bilo idealno za
galeriju. Zbog lošeg iskustva umjetnik Striegl s nevjericom i
suzdržanošću govori o takvoj mogućnosti. Priznaje kako bi mu to bila
velika čast i kako bi bio spreman preseliti svoj atelier u taj prostor,
ali se boji kako će sve ostati na dobro zamišljenoj ideji.
