Unatoč pritiscima

Bunjevci: Mi se ne odričemo ni sebe ni svoje države Srbije

'05.10.2011, Subotica,Srbija - Razgovor s Hrvatima i Bunjevcima o razlozima sukobljavanja, ne suradnji, zasto se na popisu stanovnistva ne zele izjasniti kao Hrvati. Ulaz u Suboticu. Photo: Marko Mrko
27.11.2013.
u 10:26

Kazala je to predsjednica privremenog rukovodstva Nacionalnog savjeta Bunjevaca beogradskim Večernjim novostima

- Kada smo mi Bunjevci prije tri stoljeća, kao autohtoni narod iz Bosne i Herecegovine, Dalmatinske Zagore i Dalmacije, došli na ove prostore, Hrvatska nije postojala kao država, niti je bila definirana hrvatska nacija. Cijelo prošlo stoljeće proteklo je u pokušajima da nas učine Hrvatima, tako je i danas, ali mi se ne odričemo ni sebe, ni svoje države Srbije. Kada bi činili drukčije, pogazili bismo svijetlu ulogu naših predaka koji su, 25. studenog 1918. zajedno sa Srbima odigrali ključnu ulogu u povijesnom ujedinjenju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji, a mi to, uprkos pritiscima, nikada nećemo učiniti - kazala je Suzana Kujundžić Ostojić, predsjednica privremenog rukovodstva Nacionalnog savjeta Bunjevaca beogradskim Večernjim novostima koje dodaju kako ovaj Savjet predstavlja ukupno 16 500 Bunjevaca, koliko ih je bilo na popisu stanovništva iz 2011, a oko 90 posto ih je u Subotici i 10 posto u Somboru.

Novosti podsjećaju kako je prije 95 godina, kada su se pripojili Srbima i Srbiji, Bunjevaca bilo čak 84.000, "da bi velika većina, u međuvremenu, bila kroatizirana".

- Pohrvaćivanje Bunjevaca je bio intenzivno nakon Drugog svjetskog rata, što nije ni čudno jer je u svibnju 1945. Glavni narodno-oslobodilački odbor za Vojvodinu donio naredbu u kojoj se izričito kazivalo da bunjevačka i šokačka narodnost ne postoje. Zapovijedio je da se svi Bunjevci i Šokci, bez obzira na njihovo pojedinačno izjašnjavanje, tretiraju isključivo kao Hrvati - objašnjava Nikola Babić, član privremenog vodstva NSB. Predsjendica NSB-a tvrdi kako su pritisci na Bunjevce zadnjih deset godina sofisticiraniji nego 1945. "samo intenzivirani".

 - Prvo, zbog koalicije DS i DSHV na svim razinama uključujući, donedavno, i grad Suboticu, za Bunjevce nije bilo mjesta nigdje, posebice ne u lokalnoj samoupravi u kojoj, i danas, brojem i slovima, radi samo jedan čovjek koji se tako izjašnjava. Gotovo je izlišno reći da nijedan direktor škole ili neke druge ustanove u Subotici nije Bunjevac - kaže Suzana Kujundžić Ostojić dodajući kako je "drugi, za opstanak Bunjevaca neusporedivo opasniji način kroatizacije je što ih kao narod ne priznaje ni Katolička crkva kojoj su, inače, veoma odani".

>>Srbija bi najradije da Bunjevci nisu Hrvati

Komentara 20

Avatar moskva
moskva
09:30 29.11.2013.

Uskoro će Hrvatska biti u svojim povijesnim granicama iz 1914.g Hrvatska Banovina je samo Zagorje i Međumurje. Ni Istrani ni Dalmatinci ni Slavonci nisu Hrvati . Oni su postali Hrvati komunističkim dekretom posle završetka WW2

SZ
szdravkovic
20:23 28.11.2013.

Pozdrav za braću Bunjevce iz Srbije koji ne podležu nikakvom spoljnjem uticaju od strane pojedinih hr. asimilatora, jer svako gradi svoju sudbinu najbolje onako kako zna i ume bez pomoći drugih. Srbija najozbiljnije treba izaći u susret ovom narodu koji ima tradiciju preko 300godina, što je učinio naš predsednik Tomislav Nikolić dolaskom na Vašu svečanost koja ima nivo državne manifestacije kako dolikuje vašem običaju. Predložio bih da je potrebno da Vam se urade razni projekti, investicije, pogoni za proizvodnju, kulturno-sportski objekti, putevi i drugo, a radi ostvarivanja saradnje, poštovanja i uzajamnog razumevanja među nama u državi Srbiji.

GA
Gagitos
17:13 28.11.2013.

Svako ima pravo da se oseća kao pripadnik bilo koje nacije i države. Meni je drago da su Bunjevci priznati kao manjina u Srbiji, da su im obezbeđena sva prava i uslovi za ugodan život i da oni Srbiju prihvataju kao svoj dom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije