BIOGRAFIJA

Pad Berlinskog zida Merkel dočekala uživajući u sauni

angela merkel
Foto: Reuters/PIXSELL
1/4
11.11.2014.
u 17:16

Nakon saune prešla je na zapad grada i završila na zabavi s nepoznatim ljudima

Kako većina sad već postarijih Amerikanaca pamti gdje je bila kad je ubijen predsjednik Kennedy, tako i Nijemci znaju što su radili prije točno 25 godina, 9. studenoga 1989., kada je pao Berlinski zid. Na primjer, dok su njezini sugrađani krampovima rušili zid, sadašnja kancelarka Angela Merkel bila je s prijateljicom u sauni.

– To će joj poslije priskrbiti dosta podsmijeha. Na stvari međutim, treba gledati ovako: tipičnije se Merkel nije mogla ni ponijeti. Prvo valja odvagnuti plan, vidjeti što je na stvari, ni u čemu ne prenagljivati. Nakon saune, prešla je na Zapad, završila u nekakvom stanu s nepoznatim ljudima, gdje je bilo pića i telefon. Onda se vratila kući. A tada je započela politika.

Tako o početku političke karijere najmoćnije žene svijeta piše njemački novinar Süddeutsche Zeitunga Stefan Kornelius u autoriziranoj biografiji Angele Merkel “Kancelarka i njezin svijet” koju je u hrvatskom prijevodu izdao Profil.

Merkelova preuzima rizik kada rizika više nema, analizira Kornelius. Nije bila borac otpora. Njoj je nedostajalo hrabrosti da otvoreno oponira. Velika prednost života u DDR-u bila u tome što su svi naučili šutjeti. To je bila strategija preživljavanja. Njoj je potrebno mnogo vremena da bi nekome ukazala povjerenje, a i u hipu će se riješiti onih koji je razočaraju ili joj smetaju, baš kao što je okrenula leđa svom mentoru Helmutu Kohlu – uostalom, zvali su je “Kohlova djevojčica s Istoka” – kad je izbio korupcijski skandal oko tajnih računa CDU-a. Pa i sa svim kolegama iz stranke je na Vi, a u uskom krugu bliskih osoba samo je njezin drugi suprug i kolega po struci, fizičar Joachim Sauer. On je njezin glavni savjetnik unatoč tomu što se drži povučeno i rijetko odlazi sa suprugom na putovanja, a i kad ide, putuju odvojeno. Kad je Merkelova u Washingtonu primala Medalju slobode 2008., kasnio je jer je važnije bilo odraditi znanstveni simpozij u Chicagu.

Fascinirana Obamom

Suprug, koji izuzetno voli njezina jela, prototip je muškarca kojeg Merkel može podnijeti. Ona ne voli voli glasne muškarce, nije voljela ni mačo ponašanje Silvija Berlusconija, ni vrckavu taštinu Nicolasa Sarkozyja, a kad god se pojavi novi predstavnik tog tipa samopromocije, suradnicima daje do znanja neka prvo pokaže što može. Kad se pojavio Barack Obama, njegov je retorički talent suzdržano promatrala, čak mu i zavidjela jer nikada nije bila dobra govornica. Na sceni, pred ljudima, ona se osjeća nelagodno. Nisu počeli dobro – Obama je u utrci za predsjednika htio nastupiti u Berlinu pred Brandenburškim vratima, a Merkelova je odbila da se “to, poviješću najbremenitije mjesto u Njemačkoj zloupotrijebi u političke svrhe”. S Obamom nije uspostavila bliske odnose, ali to nije krivnja isključivo Angele Merkel. Kornelius tvrdi kako “Obami nije lako prenijeti karizmu koju pokazuje u govorima u osobne odnose” Postojale su, primjerice, na rubu summita i scene kad bi se Britanac Gordon Brown, Nicolas Sarkozy i Angela Merkel jedni kod drugih raspitivali je li američki predsjednik samo prema njima tako čudan, tako nedodirljiv i tako malo srdačan.

Otkada ju je 1995., dok je vozila bicikl, napao i ugrizao pas, ne može vidjeti bicikle ni pse

Ipak, Angela Merkel i Obama imaju puno više sličnosti, nego što žele priznati. Oboje se oslanjaju na razum i promišljaju prije nego što djeluju. U jednom su jedinom razgovoru unijeli bliskost: bilo je to kad su uspoređivali kako su se uspinjali na vrh svojih zemalja. Oboje su u politici autsajderi: crni dečko s Havaja i žena iz komunističke Njemačke.

– DDR je dovoljna prisila. Djeci smo kod kuće otvarali prostore – kazao je u jednom od intervjua kancelarkin otac, Horst Kasner, luteranski svećenik podrijetlom iz Poljske. Da Horst nije germanizirao prezime, Angela bi na vjenčanju s prvim suprugom Ulrichom Merkelom, u kapelici blizu roditeljskog doma u Templinu, 1977., kad su joj bile 23 godine, u vjenčani list upisala svoje pravo prezime, Kaźmierczak. Djetinjstvo je opisano kao idilično – u župnom dvoru živjela je intelektualno izolirana od komunizma. No naslijeđe odrastanja u Istočnoj Njemačkoj bilo je i te kako vidljivo na početku političkog djelovanja.

Angela Merkel je tako, prisjeća se, jednom izrazila čuđenje kako to da žene u Zapadnoj Njemačkoj ne rade u trudnoći. Prije je mislila da je šezdesetosmaški pokret bio katastrofa. Slično joj se dogodilo i s velikim društvenim pokretima Nijemaca u Zapadnoj Njemačkoj, kao što su pokret protiv nuklearne energije ili mirovni pokret. Potom je oprala kolegu Joschku Fischera kad je u nekom trenu govorio o “tom usranom plutonijskom gospodarstvu”

Nije mu zaboravila psa

A onda je zašutjela. Tek poslije priznala je da joj je trebalo vremena da shvati zapadni senzibilitet.

Šutnja je posebna osobina koja je veže s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Doslovce, mogli bi razgovarati koliko im drago i to na ruskom jer je Angela Merkel u školskim danima pobjeđivala na natjecanjima iz ruskog jezika. Oni dijele istu povijest, generacijski su bliski, ali zrcalno suprotni. Među njima trajno vlada atmosfera dvoboja. U argumentiranim dvobojima čovjek se katkada ne može oteti dojmu da se ponašaju kao stari bračni par, u kojem jedno odavno poznaje i anticipira trikove drugoga i svaku je rečenicu barem jednom čuo, kaže Kornelius. Ona prezire pretjeranu muškost Putina, njegovo lovačko i snagatorsko poziranje. I njegove sitne pakosti. Otkada ju je 1995., dok je vozila bicikl, napao i ugrizao pas, ne može vidjeti bicikle ni pse. Za prvog posjeta Putinu 2006., on joj je darovao plišanog psa. Drugi dio uslijedio je 2007. u rezidenciji na Krimu. Iznenada su se otvorila vrata i u prostoriju utrčao crni labrador Koni, onjušio Angelu Merkel i legao joj pod noge. Kamere su zabilježile scenu. Angela Merkel, nogu grčevito privijenih uza se. Putin raširenih nogu, nemarno izvaljen. Otada se prije svakog susreta u protokolu jasno naznačuje da se psi moraju držati podalje od kancelarke.

Ne vjeruje da je incident sa psom bio slučajan. U slučajnost ne vjeruje – vjeruje u grafikone, brojke. Stalno nešto uspoređuje. Od krivulja rasta gospodarstva, do povijesnih prilika. Jedna je paralela otkrila koliko ozbiljno Angela Merkel shvaća krizu eura. Nakon sastanka s bugarskim predsjednikom Bojkom Borisovim, ovaj je – još pod dojmom – otkrio što mu je kancelarka rekla o prirodi krize.

– Jako je dobro primijetila da su nestali i Maje te mnoge druge civilizacije – otkrio je fatalističku prognozu europske budućnosti.

A upravo je kriza Angeli Merkel donijela višestruku prednost. Njemačko gospodarstvo preteklo je sva druga i narušilo balans moći s Francuskom. Njezina politika spasa ostatka Europe bila je obvezna, stoga i nije imala opoziciju, Tko je htio spašavati euro, morao je raditi s Njemačkom. Ismijavali su je zbog nove moći – nema novina u inozemstvu koje se nisu poigravale s ikonografijom nacizma i crtale Angeli Merkel hitlerovske brčiće. Da, Angela Merkel je bila krizna profiterka. Ali, s druge strane – da nije uspjela održati eurozonu, njezina propast bila bi i kancelarkin konačni pad.

Komentara 5

Avatar fircik
fircik
17:23 11.11.2014.

Iz ovog teksta covjek moze stjeci dojam da je Merkelica uzivala u grupnom seksu.

M3
Miške 3
05:47 14.11.2014.

I njezina domovina, bila je moja. Tamo sam se oženio, u Berlinu mi se rodila kčer, tamo samo proveo najljepši dio života. Članak koliko je to ukratko moguće, odražava tadašnju realnost. Ali to je najljepši dio na zemlji. Prošlost, kultura, disciplina, rad, sport- se na jednom mjestu. I divni ljudi, ne samo fizički. Obožavam gdju Merkel.

NJ
naivno jare
17:41 11.11.2014.

problem je u tome što ta gospođa ne uviđa da će onih tisuću balona napraviti štetu nevinim životinjama ako im završi (a hoće) u njihovom staništu i napraviti im njihov "zid" u dušniku,želucu i sl.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije