CIJENA RATA

Pentagon pred bankrotom: Amerikance mjesec dana borbe protiv IS-a stoji milijardu dolara

avioni
Foto: Reuters/PIXSELL
28.09.2014.
u 23:13

Zračni udari na IS mogli bi Pentagon dovesti u velike poteškoće

Inzistiranje SAD-a na uključenju u koaliciju protiv IS-a Saudijske Arabije i Katara, koji su prema mišljenju analitičara svojim financiranjem i stvorili IS, ima financijsku pozadinu, a nikako ne političku. Zna se da su, uz financiranje i naoružavanje pripadnika IS-a, i vodeći mediji Saudijske Arabije i Katara, kao što su TV postaje Al Jazeera i Al-Arabiya još istu večer kada su počeli zračni udari na položaje IS-a pripadnike IS-a nazivale revolucionarima, a iračku vojsku sektaškom vojskom. Naime, SAD vjeruje da će te dvije naftom bogate zemlje financirati zračne udare na IS u Siriji i Iraku kao što su 1990. godine financirale Pustinjsku oluju kada je Sadam Husein okupirao Kuvajt.

Prva noć napada

Pentagon, koji je upao u tešku financijsku situaciju zbog ratova u Afganistanu, Iraku i Libiji, dobio je od Kongresa povećanje budžeta na 85 milijardi dolara s nadom da će 2015. godine on biti drastično smanjen nakon povlačenja američkih snaga iz Afganistana krajem 2014.godine. Međutim, zračni udari na IS u Siriji i Iraku ponovno bi mogli Pentagon dovesti u velike financijske poteškoće. Naime, sudjelovanje SAD-a u zračnim udarima na IS u Iraku i Siriji koštat će Pentagon mjesečno milijardu dolara. Pentagon procjenjuje da SAD na taj rat dnevno troši najmanje 7,5 milijuna dolara, a to je bilo još i prije proširenja napada na Siriju.

S obzirom na to da će ti napadi trajati dugo, predviđa se da će godišnje oni SAD stajati oko 10-15 milijardi dolara. Samo prvu noć napada SAD je u akciju poslao nekoliko borbenih zrakoplova F-22 te ispalio 47 projektila Tomahawk. Svaki projektil Tomahawk stoji 1,5 milijuna dolara, dok svako polijetanje zrakoplova stoji 68 tisuća dolara.

– Ti su troškovi mali prema onome što je SAD potrošio na rat u Iraku i Afganistanu u prošlom stoljeću. I dandanas rat u Afganistanu SAD košta milijardu dolara tjedno.

Napad na Irak 2003.-2011. koštao je Amerikance više od tisuću milijardi dolara, kazao je Jim Hacelik, istraživač i savjetnik u Centru za studije Atlantic.

– Unatoč tome što je Obama rekao da neće slati vojnike u Irak i Siriju, u Iraku se trenutačno nalazi oko 1600 vojnika koji čuvaju američko veleposlanstvo i američke građane, a očekuje se da će se taj broj i rasti te da će se budžet dodatno povećati – smatra Todd Harrison, istraživač u Centru za strategiju i financije Alabhadt ističući kako je SAD u sedam mjeseci zračnih napada na Gadafijeve snage 2011. godine potrošio samo milijardu dolara, ali zato što je tada pustio druge saveznike NATO-a da sudjeluju u bombardiranju. Gordon Adams, profesor na američkom sveučilištu i bivši šef zadužen za vojni proračun u vrijeme predsjednika Billa Clintona, uvjeren je da će rat protiv IS-a u Siriji i Iraku SAD koštati više nego što je to procijenio Pentagon, odnosno oko 20 milijardi dolara godišnje, ili od 1,25 do 1,75 milijardi mjesečno.

Skupi letovi

– Moramo uzeti u obzir da će cijene biti visoke zbog velikog broja letova te potrebe kontrole zračnog prostora kako bi išli ukorak s bombarderima jer riječ je o ogromnom zračnom prostoru koji treba trajno pratiti – ističe Adams.

Pentagon je objavio da će u kontroli iznad Iraka i Sirije dnevno imati 60 letova, i to tijekom tri godine. Bez financijske potpore zemalja koalicije iz Zaljeva, na čelu s Katarom i Saudijskom Arabijom, teško da će Pentagon moći sam podnijeti toliko troškova, smatraju analitičari. Zbog toga, unatoč tome što SAD zna da su Katar i Saudijska Arabija stvoritelji IS-a, prisiljeni su koalirati s njima kako bi financijski mogli izdržati a da Pentagon ne bankrotira.

U međuvremenu, unatoč zračnim udarima na svoje položaje, borci IS-a preuzeli su kontrolu nad tri sela u blizini sirijskog grada Hasake – Kenenom, Kada’om i Hemdenom. IS i dalje napada grad Kobane nedaleko od tursko-sirijske granice, iz tri različita pravca, s ciljem preuzimanja kontrole, a to dokazuje da zračni udari zasad nisu bili učinkoviti. Sve je to prisililo Francusku, koja je dosad bila usmjerena na zračne napade na Irak, da proširi svoje djelovanje i na područje Sirije. Iako Iran nije članica koalicije, zapovjednik kopnenih snaga Irana, general Ahmad Reza Bordstan zaprijetio je da će se njegova zemlja uključiti u rat protiv IS-a ako se približe iračko-iranskoj granici.

– Djelovat ćemo čim se pripadnici IS-a približe granici i nećemo tražiti ničiju dozvolu ni odobrenje. Naš je cilj zaštiti suverenitet i integritet Irana – upozorio je general Ahmad. Poznato je da pripadnici IS-a kontroliraju pet iračkih pokrajina, uključujući i Diyalu na istoku koja graniči s Iranom.

Komentara 77

MM
mojski.moja
00:01 29.09.2014.

amerikanci ne brinu ni o isisu, niti o asadu basaru, niti o arapskim krscanima ili jezuidima,niti o sijama, oni brinu o nafti i bombarduju za naftu, zar to nije jasno !?

VE
Vercingetorix
00:47 29.09.2014.

FED može tiskati dolar do mile volje, dok je isti glavna svjetska zamjenska valuta. SAD su najzaduženija država na svijetu i s ogromnim deficitom i vanjskotrgovinskom negativnom bilancom, ali to sve nije bitno dok je god dolar svjetska broj 1 valuta. Iza dolara ne stoji zlato kako je nekoć bilo, već američka vojska i sve njene vojne baze po svijetu, a ima ih (znanih) preko 700, tako da u tom imperiju - pod velom demokracije - nikada ne zalazi sunce. Nafta se može platiti samo u dolarima, i zato je bitno da se kontrolira. U SAD-u postoji sprega interesa vojne industrije (kojoj pogoduje rat), natnih kompanija (kojoj pogoduje kontrola Bliskog istoka i drugih, naftom bogatih, područja) i, najvažnije, finacijskih kompanija Wall Streeta, tj. banaka (kojima je u interesu da dolar ostane glavna valuta, a koju podupire američka "tvrda", tj. vojna moć). Kina ima ogromne devizne rezerve u dolarima, kao i masu drugih država, npr. Japan. Primjer složenosti cjelokupne situacije je činjenica da je Kina financirala američki rat protiv Iraka 2003. godine, protiv kojeg se protivila, tako što je financirala američki dug i kupovala američke obveznice. No, ništa nije vječno, pa tako ni američki imperij. Ako Kina (najveći uvoznik energenata) i Rusija (najveći izvoznik energenata) dogovore suradnju na području trgovine energentima i ako zanemare dolar, tek ćemo možda tada moći govoriti o potencijalnom američkom bankrotu. No i kad novca nestane, imperij će i dalje imati svoje zube - vojsku i rasprostranjene vojne baze po svijetu.

SA
sablja810
23:49 28.09.2014.

Koje su to price ? Amerika propasti, to jest vojska ? Propaganda ?! To nije moguce. Drugo, prepisivati clanke nije bas originalno. A trosak podijeliti, ne, dobiti ce racun uvecan 16 puta, i platiti ce ga odmah u cashu Arapi. Tko ne zeli sam rijesavati mora placati. To je vise nego posteno. Za Zaljevski Rat Arapi su platili kompletan ceh i Kuweit.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije