Čak pet dana ranije nego lani, čovječanstvo će danas, 8. kolovoza, potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu ovu godinu – upozoravaju iz međunarodne istraživačke organizacije Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network).
Sječa šuma
Dan ekološkog duga označava datum kad ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. U Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode – World Wildlife Fund (WWF) – navode da se to događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljičnog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu obnoviti i ponovno izrasti.
U WWF-u kažu da su emisije ugljika najbrže rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljični otisak čovječanstva sada čini 60 posto potražnje čovječanstva od prirode, što se naziva ekološkim otiskom. Navode i da, ako čovječanstvo želi postići zadane ciljeve klimatskog sporazuma, koji je u prosincu 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljičnog dioksida morat će postupno pasti blizu nule do 2050., a to zahtijeva drukčiji način života na Zemlji.
– Takav način života nosi brojne prednosti, a da bismo ga postigli, bit će potrebno mnogo truda. Dobra vijest je da je s trenutačnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno financijski povoljno. Jedino nam je za to potrebno više političke volje – rekao je Mathis Wackernagel, izvršni direktor Global Footprint Networka.
Budući da globalna populacija i potrošnja rastu – naročito u odnosu na emisije ugljičnog dioksida – Dan ekološkog duga pomaknuo se od kraja rujna 2000. na 8. kolovoza ove godine, navode u WWF-u. Gleda li se svjetski prosjek, resursi dostupni za život 18 mjeseci potroše se u samo godinu dana.
Trebala bi nam 2,3 planeta
Što se Hrvatske tiče, ona je prvi put zakoračila u ekološki dug 1997. godine.
– Biokapacitet po stanovniku ostao je isti od 1992., ali je ekološki otisak potrošnje porastao tijekom tog razdoblja. Ugljični je otisak porastao za 124 posto u razdoblju između 1992. i 2006., kada je dosegao svoj vrhunac – kaže Martin Šolar, direktor WWF Adrije.
Prema njegovim riječima, kada bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam čak 2,3 planeta da namirimo svoje godišnje potrebe.
>> Ovako bi mogao izgledati svjetski poredak do 2035. godine
a da svatko troši kao prosječni Amerikanac ni dvije galaksije nam ne bi bila dovoljne