Talijanski premijer Matteo Renzi podnosi ostavku nakon poraza na referendumu. Renzi je u govoru poslije ponoći kazao kako preuzima na sebe svu odgovornost za negativni rezultat referenduma o ustavnim reformama.
– Izgubio sam. U Italiji, i kada se izgubi, mnogi političari nalaze načina da kažu da su ipak pobijedili. Vjerujem u demokraciju. I pošto sam izgubio na referendumu preuzimam posljedice - kazao je Renzi i dodao:
– Iskustvo moje vlade završava. U ponedjeljak poslije podne sazvat ću vladu i nakon toga šefu države podnijeti ostavku.
Nakon što je većina glasova prebrojena, ustanovljeno je da je "protiv" glasovalo 60 posto birača, a 40 posto "za", javlja BBC. Odaziv je bio gotovo 70 posto, a glasovalo se do 23 sata.
Francois Villeroy de Galhau iz Europske središnje banke (ECB), također guverner Banke Francuske, rekao je u ponedjeljak kako se odluka talijanskih birača ne može usporediti s Brexitom.
– Jučerašnji referendum može se smatrati još jednim izvorom neizvjesnosti – rekao je Villeroy, prenosi Reuters.
– Međutim, ne može se usporediti s britanskim referendumom: talijanski narod pozvan je na birališta da glasa o unutarnjem ustavnom pitanju, a ne o talijanskom dugotrajnom članstvu u EU – dodao je.
Renzi je pogriješio što je personalizirao referendum kazavši da će podnijeti ostavku u slučaju neprolaska ustavnih reformi.
Sve oporbene stranke pozvale su birače da glasuju protiv reformi, ali i bivši čelnici Renzijeve Demokratske stranke, kao što su Massimo D'Alema i Pierluigi Bersani pozvali su da se glasuje protiv reformi samo zato da sruše sadašnju 63. vladu u 70 godina talijanske republike.
Upravo su ustavne reforme trebale pripomoći stvaranju čvršćih vlada. Reformama se ukidalo paritetni dvodomni sustav, gdje su i Senat i Zastupnički dom trebali izglasovati identičan zakon. Sve stranke bile su za ukidanje Senata, ali su pozvale na glasovanje protiv samo zato da sruše Renzija.
Ako i službeni podaci potvrde prognozu izlaznih anketa, Renzi će podnijeti ostavku ne samo na premijerski položaj već i na onaj u čelništvu Demokratske stranke.
Čelnik Sjeverne lige, Matteo Salvini, već je na temelju projekcija zatražio Renzijevu ostavku.
Ako reforme doista ne budu prošle, ostaje stari Ustav, a to znači i oba doma, kompliciraniji sustav i, vjerojatno, stalne smjene vlada. To bi se moglo odraziti i na vanjska ulaganja u Italiju jer, ako je sustav nestabilan, nitko nema volju ulagati u ekonomiju takve države. Hoće li se moći odmah sazvati novi izbori? Vjerojatno neće jer će trebati pripremiti novi izborni zakon.
Prema tome, Italija će imati neku nestranačku vladu, 64. u sedamdesetogodišnjoj povijesti republike, koja bi trebala usvojiti novi izborni zakon s kojim bi se moglo izaći na izbore u proljeće 2017. Na tim izborima mogao bi pobijediti Pokret 5 zvijezda (M5s) komičara Beppea Grilla, a tada će sve biti upitno, od ostanka Italije u eurozoni, pa i u EU, do toga tko bi mogao biti premijer i kako bi djelovao.
Prema onome što je do sada učinila, a već šest mjeseci je gradonačelnica Rima, članica M5s Virginia Raggi Italija će zapasti u živi pijesak. Raggi do sada nije uspjela ni sastaviti cijelu gradsku vladu, a kamoli donijeti neku odluku. No, Italija treba usvojiti i proračun za sljedeću godinu. Hoće li to provesti sadašnja vlada ili neka druga? Ima mnogo pitanja bez odgovora. Italija, koja nas je navikla na razne eksperimente u politici, ulazi u fazu iz koje je pitanje kako će se izvući.
Renzi je premijer bio točno tisuću dana, a predsjednik republike Sergio Mattarella će odlučiti kada i kako raspustiti parlament i kada sazvati nove izbore. Vjerojatno će novi izbori biti sazvani u proljeće 2017., ali što će se do tada događati?
toooooo