TERORIZAM

Uskoro će nas kontrolirati i na ulazu u kina, a vjerojatno će i identificiranje na ulici postati češće

bruxelles
Foto: Reuters/PIXSELL
1/5
23.03.2016.
u 17:23

Islamisti kombiniraju ideologiju sedmog s tehnologijom i komunikacijama 21. stoljeća, a to je nešto na što nijedna sigurnosna služba ne može dobro odgovoriti

Napad na Bruxelles vrlo je jasno pokazao jednu stvar – ma koliko digli razinu osiguranja u bilo kojem europskom gradu, sigurnost i dalje ostaje šuplja poput koluta švicarskog sira. Upravo na mjestu gdje je detonirana jedna od bombi na bruxelleskom aerodromu stajali smo prije nekoliko mjeseci, kada su radnici s kamiona skidali velike betonske blokove i postavljali ih uz rub ceste. Bio je to samo tri dana nakon napada u Parizu, u vrijeme kada je policija pretresala Molenbeek u potrazi za islamistima. Betonski blokovi trebali su zaustaviti svakog napadača koji bi se vozilom napunjenim eksplozivom planirao zabiti u zgradu zračne luke.

Betonski blokovi nisu jučer nimalo odmogli napadačima, baš kao što im nisu odmogle ni vojne patrole koje već mjesecima krstare ne samo zgradom aerodroma nego i cijelim gradom. Eksploziv je detoniran prije nego što su službe sigurnosti uopće došle u priliku zaustaviti sumnjivce i eventualno provjeriti pakete koje su nosili.

Nedorasli europski sustavi

Sigurnosni sustav koji se primjenjuje na području Europske unije jednostavno nije dorastao prijetnjama s kojima se sada susreće. Islamski teroristi žive s ideologijom iz sedmog stoljeća koju kombiniraju s tehnologijom današnjice, a na takve izazove sigurnosne službe, organizirane onako kako su danas, ne mogu odgovoriti. Pojednostavljeno, teroriste neće spriječiti sigurnosne kamere. Jer oni ne dolaze podmetnuti bombu i izvući se na sigurno. Teroristi dolaze kako bi bombu detonirali dok je imaju na sebi, nastojeći pri tome povući sa sobom u smrt što više “nevjernika”. I tu nijedan policajac ili vojnik koji stoji na aerodromu ne može pomoći.

Patrole nisu pomogle ni na ulici. U samom središtu Bruxellesa, na stanici metroa Maelbeek, nekoliko stotina metara udaljenoj od zgrade Europske komisije i samog srca EU, detonirana je treća po redu eksplozivna naprava iako je trg oko zgrade i cijela europska četvrt jedno od najčvršće čuvanih urbanih područja Europe. Nakon napada u Parizu, kada je postalo jasno da su napadači došli upravo iz belgijske, ali i europske prijestolnice, Europsku četvrt doslovno su preplavile vojne i policijske patrole s dugim cijevima. Vojnici u maskirnim odorama stajali su kraj svakog raskrižja, a upravo na Maelbeeku, kao i na obližnjoj autobusnoj postaji Schuman koja je glavna veza četvrti sa zračnom lukom, vojnici s automatskim oružjem doslovno su stajali među putnicima promatrajući situaciju na sve strane. Koliko je ovaj pristup uspio, najbolje svjedoči desetak poginulih iz jučerašnje eksplozije u metrou.

Promišljen i ubrzan napad

Sasvim je izvjesno da su bombaški napadi na zračnu luku u Bruxellesu kao i na stanicu metroa dugo i pažljivo pripremani. Pitanje je samo jesu li oni, prema izvornim zamislima, trebali biti izvedeni jučer ili su teroristi odlučili ubrzati svoje planove i izvesti napad nakon što je uhićen Salah Abdeslam, jedan od organizatora napada u Parizu. Posebno nakon što je objavljeno kako je odlučio surađivati, kazati istražiteljima sve što zna o ćelijama islamista u zapadnoj Europi. Prilično je izgledno kako su napadi ubrzani, izvedeni prije nego što je planirano upravo kako bi se preduhitrila eventualna policijska akcija. Unatoč žurbi, napadi su izvedeni “po svim pravilima struke”. U zračnoj luci detonirane su dvije bombe, na prilično prometnim mjestima, i to u razmaku od nekoliko minuta. Cilj drugog bombaša, koji je po svemu sudeći imao i znatno jaču eksplozivnu napravu, bio je odnijeti što više žrtava među uspaničenim putnicima koji počnu bježati nakon prve, manje eksplozije. I vrijeme napada očito je pomno birano. Detonacije na aerodromu izvedene su oko 8 sati, u vrijeme kad su tisuće ljudi u aerodromskoj zgradi. Napad u metrou izveden je sat kasnije, malo prije 9 ujutro, u vrijeme kada stotine euročinovnika upravo metroom dolaze na posao u obližnje sjedište administracije EU.

Veća pripravnost i u RH

Nakon jučerašnjeg terorističkog napada u Bruxsellesu, glavni ravnatelj policije Vlado Dominić podigao je razinu sigurnosti u zemlji za jedan stupanj i trentuno je na snazi treći od ukupno četiri stupnja pripravnosti.

Mladen Pemper, voditelj Službe terorizma Ravnateljstva policije, objasnio je da to znači da su pojačane aktivnosti policajaca na terenu, što će se ponajviše vidjeti na graničnim prijelazima.

– Stanje po pitanju opasnosti od terorizma u Hrvatskoj je stabilno – kaže Pemper. Isti je stupanj pripravnosti u Hrvatskoj bio i nakon terorističkog napada u Parizu

Prilično je izvjesno da će posljednji napadi u Bruxellesu donijeti promjene u sigurnosnim procedurama diljem europskog kontinenta. Može se očekivati da ćemo uskoro prije ulaza u veće i važnije objekte prolaziti kroz detektore metala, da će u njihovoj blizini biti psi dresirani za otkrivanje eksploziva. Baš kao u SAD-u ili u Izraelu. Vjerojatno će i identificiranje na ulici postati češće, baš kao što će povremeno doći i do nasumičnih kontrola prtljage prolaznika u javnosti. Sve je to udar na privatnost, ali europski način života već je dugo luksuz u kojemu se više ne može uživati kao do sada.

>> Vojnici stavljeni i ispred hrvatske zgrade u Bruxellesu

Komentara 18

ĆA
ćaćaća
17:35 23.03.2016.

mene ne..ja ne idem u kino..

RL
radivoje_lenstina
19:08 23.03.2016.

molim vas neka vojske vise ne bombardiraju Bolnice ,skole po bliskom istoku, inace necemo moci na u kina .

amo_ća
18:11 23.03.2016.

Moze, moze se sprijecit al niko nema muda. Vratite ih odakle su dosli, oduzimajte drzavljanstvo onima koji ga imaju ali ne, morate se brinuti o njihovim ljudskim pravima

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije