Okrugli stol "Hrvatska 2020 – društvo u kome poduzetnik stvara blagostanje" obilježio je prvi dan Microsoftove konferencije WinDays15, koja se ovaj tjedan održava u Umagu. Poduzetnici i stručnjaci koji su sudjelovali u raspravi dali su različite prognoze o mogućnostima Hrvatske za napredak tijekom sljedećih nekoliko godina.
Predsjednik Uprave tvrtke IN2 Ante Mandić pesimistično je rekao da očekuje da će situacija 2020. godine biti lošija nego danas, a sličnog je mišljenja bio i konzultant Nenad Pacek, koji je izrazio bojazan da 2020. nećemo biti u puno boljoj poziciji.
Znatno optimističniji bio je Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u Hrvatska.
– Ja vjerujem da mi stvarno imamo šansu ako se mislimo promijeniti – rekao je Horvat, ističući kako su se uspješni poduzetnici orijentirali na tržišta izvan hrvatskog i država bivše Jugoslavije. Predložio je da se uvede više rada uz školovanje, a kao problem je istaknuo i pesimistično izvještavanje medija.
Prvi čovjek Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković rekao je kako nije normalno da informatika nije obvezan predmet u hrvatskim osnovnim školama. Napomenuo je kako je Burton Lee, profesor Sveučilišta Stanford, rekao da hrvatska sveučilišta nisu integrirana u sustav inovacija.
– Memorira se, uči se napamet, umjesto da se djecu uči razmišljati – rekao je Vidaković. Dodao je i da su profesori prestari, da je obrazovanje kod nas "čisti larpurlartizam" te da imamo obrazovanje 19. stoljeća. Vidaković smatra da Hrvatska treba promijeniti obrazovanje od prvog razreda te povećati efikasnost države i pravosuđa.
Ante Mandić rekao je da je javni sektor prenormiran jer si tako daju poslove i opravdanje za postojanje.
– Prenormiranost je ekstremna i mogla bi se riješiti kad bi se neka vlada ozbiljno upustila u to – rekao je Mandić. Poručio je da nam treba čvrsta i odlučna vlast, a ne da se odustane od nečega ako se netko protivi, za što je naveo primjer registarskih pločica. Šaljivo je rekao i da bi trebalo outsourceati vlast.
Vlasnik Orbica Branko Roglić smatra da u Hrvatskoj apsolutno postoji antipoduzetnička klima te da poduzetničku klimu treba podići na višu razinu.
– Ako se to ne dogodi, ja ne vidim budućnost Hrvatske – rekao je. – Hrvatska bi trebala imati predstečajnu nagodbu.
Prema njegovu mišljenju problem nije u tome što je naš javni dug 85 posto BDP-a, već to što se ne možemo prestati zaduživati.
– Javnu potrošnju ne plaća hrvatsko gospodarstvo nego vjerovnici. To je katastrofa – rekao je Roglić.
Međutim, izrazio je određenu dozu optimizma rekavši kako su strani poduzetnici uspjeli u Hrvatskoj koristeći naše resurse i radnu snagu, u čemu vidi mogućnost da i Hrvati i domaći fakulteti dobiju nova znanja. Roglić je predložio da se "privatizira sve što se da privatizirati" te da se broj županija smanji na šest, a općina na 100. Zbog toga je, kaže, na predsjedničkim izborima podržao Ivu Josipovića, dodajući da bi bilo manje podjele u državi da je on pobijedio.
Govoreći o negativnoj percepciji poduzetnika u hrvatskoj javnosti, Nenad Bakić, član uprave tvrtke Selectio, rekao je da u Hrvatskoj postoji glasna manjina protiv neoliberalnog kapitalizma koji, kako je rekao, nikad nije zakoračio u Hrvatsku.
Pacek je rekao da je dobar dio te loše percepcije naslijeđen iz prijašnjeg sustava.
– Trebalo bi poduzetnike staviti u centar gospodarskog razvoja Hrvatske – rekao je Pacek, dodajući da poduzetnicima na raspolaganje treba staviti poticaje. Pacek je istaknuo kako je naš javni dug dosegao razinu koja nije održiva, ali je ocijenio da stanje nije alarmantno. Rekao je da je hrvatski privatni sektor relativno uplašen u odnosu na druge države.
>> Ivan Vidaković: Dok se ne riješimo korupcije, nema konkurentnosti
Sve se to znalo jos 1992, a skroz sigurno oko 1999. U vrijeme Sultana Sanadera se o tome govorilo u taxiju, na terasama kafica, a 2008 su i tete u vrticima o tome znale.