EU treba zakone za robotiku i umjetnu inteligenciju koji bi na razini cijele Europske unije regulirali pitanja u rasponu od etičkih standarda do odgovornosti za nesreće koje bi, primjerice, izazvali automobili bez vozača, zaključili su u četvrtak zastupnici Odbora Europskog parlamenta za pravna pitanja.
Zastupnici ističu kako su potrebna pravila za cijelu Europsku uniju kako bi se u potpunosti iskoristili gospodarski potencijali robotike i umjetne inteligencije i zajamčili standardi sigurnosti. EU treba preuzeti vodstvo u pitanju regulatornih standarda kako ne bi bio primoran slijediti pravila koja postavljaju treće zemlje, upozorava se u izvješću luksemburške zastupnice Mady Delvaux (S&D).
Izvješće u kojemu se razmatraju pitanja povezana s robotikom, poput odgovornosti, sigurnosti i promjena na tržištu rada, prihvaćeno je u Odboru EP-a za pravna pitanja sa 17 glasova za, dva protiv i dva suzdržana.
"Na rastući broj područja naše svakodnevice sve više utječe robotika. Kako bi odgovorili na tu stvarnost i osigurali da roboti ostanu u službi ljudi, žurno moramo stvoriti čvrst europski zakonodavni okvir", kaže Delvaux.
Zastupnici su zatražili od Komisije da razmotri osnivanje europske agencije za robotiku i umjetnu inteligenciju koja bi vlastima pružala stručnu tehničku, etičku i regulatornu pomoć.
Također predlažu etički kodeks koji bi regulirao odgovornost za utjecaje robotike na društvo, okoliš i zdravlje ljudi i osiguravao njenu primjenu u skladu s pravnim, sigurnosnim i etičkim standardima.
Kodeks bi, primjerice, trebao sugerirati da dizajneri robota uključuje prekidače za prestanak rada kako bi se roboti mogli isključiti u izvanrednim situacijama.
Zastupnici napominju da su usklađena pravila posebice žurno potrebna za samovozeće automobile i traže obvezno osiguranje koje bi jamčilo da će žrtve biti u potpunosti obeštećene u slučaju nesreće koje uzrokuju takvi automobili.
Dugoročno bi trebalo razmotriti i mogućnost stvaranja posebnog pravnog statusa "elektroničkih osoba" za većinu sofisticiranih autonomnih robota, kažu zastupnici.
Razvoj robotike mogao bi dovesti i do velikih društvenih promjena, uključujući i stvaranje i gubitak radnih mjesta na određenim područjima, napominje izvješće te poziva Komisiju da pozorno prati te trendove i razmatra nove modele zapošljavanja i poreznih i društvenih sustava za robotiku.
Zastupnici stoga traže od Komisije da iznese zakonodavne prijedloge za to područje. Prijedlog će biti iznesen na glasovanje u parlamentu u veljači, a kako bi bio prihvaćen za njega se, u skladu s procedurom za zakonodavne inicijative, mora izjasniti apsolutna većina zastupnika.
Izvjestiteljica Mady Delvaux je u razgovoru za portal Europskog parlamenta istaknula kako Europska unija mora pratiti razvoj robotike i biti spremna odgovoriti na različite scenarije.
"Imamo priliku postaviti zajedničke europske principe i zajednički okvir prije nego što svaka država članica donese svoje, različite, zakone. Standardizacija je u interesu tržišta, a Europa je dobra u robotici i želimo li ostati lider na tržištu trebamo zajednička pravila za europsku industriju.
Što se tiče odgovornosti, potrošači trebaju biti osigurani ako nastane šteta. Velika su pitanja sigurnost i zaštita podataka. Robot ne može funkcionirati bez razmjene podataka, prema tome pitanje je također tko sve ima pristup tim podacima", odgovorila je zastupnica na pitanje zašto je to pitanje tako žurno i kako to da Europski parlament u ovom slučaju prvi traži zakonodavstvo.
"S usponom samoučećih robota, različita rješenja postat će neophodna, stoga tražimo Komisiju da istraži koje su mogućnosti. Jedna je da robotima izdajemo potvrdu o e-osobnosti, makar gdje su u pitanju naknade štete. Slično danas već imamo za tvrtke, ali to nije za hitno rješavanje.
Što danas trebamo je stvoriti pravni okvir za robote koji su već na tržištu ili koji će biti na tržištu narednih 10 do 15 godina", kaže Delvaux.
Delvaux ističe kako vjeruje da je pitanje straha od gubitka radnih mjesta uslijed razvoja robota "najveći izazov našeg društva i našeg obrazovnog sustava". "Ne znamo što će se dogoditi. Vjerujem da će uvijek biti poslova za nisko kvalificirane ljude i da roboti neće zamijeniti ljude, već će postojati suradnja.
Tražimo Komisiju da sagleda razvoj i kakve zadatke će preuzeti roboti (primjerice teške poslove (kod požara, pod vodom). Trebamo pratiti što se događa i biti spremni za različite scenarije", smatra izvjestiteljica.
Luksemburška zastupnica se u razgovoru osvrnula i na moguću emotivnu dimenziju odnosa ljudi i robota. "Trebamo reći ljudima kako roboti nisu ljudi. Robot može pokazati empatiju, ali je ne može osjećati.
Ne želimo robote koji izgledaju kao ljudi. Predložili smo povelju prema kojoj se traži da roboti ne smiju stvarati emotivnu vezanost kod ljudi. Možete biti ovisni o robotu fizički, ali ne možete misliti da vas robot voli ili je tužan zbog vas", rekla je Delvaux.
>> Hrvatska treba još 1800 robota
