Fizičko spajanje računala i ljudi do sada se moglo vidjeti samo u SF filmovima. Nikada se to nije činilo kao dobra ideja, no ovaj scenarij uskoro postaje stvarnost. Tvrtka NeuraLink, iza koje stoji poznati inovator Elon Musk, kao glavni cilj ima razvoj modela spajanja ljudskog mozga i računala, a prije nekoliko dana zatražila je dozvolu američke vlade za početak pokusa koji bi uključivali ljude. Sustav koji su do sada razvijali gotovo u tajnosti već su uspješno testirali na majmunima, koji su nakon spajanja na računalo mogli uspješno kontrolirati njegov rad.
Sustav s 3000 elektroda
Uređaj koji je NeuraLink razvio sastoji se od sustava koji sadrži 3000 elektroda, a one su spojene vrlo tankim žicama, tanjima od vlasi ljudske kose. Uz pomoć ovih elektroda moguće je nadzirati oko tisuću neurona u mozgu kojima se šalju impulsi za rad računala. Stvarni princip po kojemu sistem prevodi aktivnost mozga u naredbe koje se šalju računalu strogo su čuvana tajna i NeuraLink nije ga otkrivao javnosti.
– U svakom slučaju, ne radi se o sustavu kojim se premreži ljudski mozak i poveže s računalom. Do takve tehnologije trebaju proći još godine – ustvrdio je Elon Musk predstavljajući NeuraLink nakon objave da su zatražili dozvolu za testiranje. Prema njegovim riječima, ideja je načiniti svojevrsnu simbiozu ljudi i računala, a jedan od ciljeva je, kako je napomenuo, zaštititi ljudsku vrstu od razvoja umjetne inteligencije.
– U svim scenarijima u vezi s razvojem umjetne inteligencije dolazi do istog završetka: umjetna inteligencija i računala nadvladala bi ljudsku rasu. Ovom simbiozom takvo nešto se može izbjeći – rekao je Musk.
Inače, sam postupak u ovome trenutku prilično je bolan. Čovjeku se otvara lubanja i ugrađuje mali implantat koji završava svojevrsnim priključkom na kojega se priključuje računalo. Pretpostavlja se da bi se ova tehnika s vremenom razvila do te mjere da se laserom radi mali rez na glavi, a ugradnja postane gotovo bezbolna.
Prvi korisnici, nakon što NeuraLink izađe iz testne faze i eventualno uđe u uporabu, bili bi ljudi s neurološkim problemima. Ovaj sustav omogućio bi im lakše komuniciranje s računalima, ali i ostatkom svijeta. No ubrzo bi se, prema procjenama, počelo s ugradnjom ovog sučelja i u glave zdravih ljudi.
I možda sve zvuči vrlo pozitivno, no cijela je priča etički vrlo upitna. Prije svega, ako bi sve išlo prema planu Elona Muska i NeuraLinka, teško je predvidjeti kako bi se cijela stvar dugoročno odvijala. Rezultat bi mogao biti u nekim elementima vrlo pozitivan, olakšala bi se komunikacija ljudi i računala, umjetna inteligencija mogla bi se, barem teoretski, držati pod kontrolom. I sami implantati mogli bi uskoro postati toliko razvijeni da bi činili jedinstven sustav s ljudskim tijelom koje ga ne bi osjećalo kao strani usadak.
No tu je i crna strana priče. Prije svega, usadak koji bi NeuraLinks postavljao nije poput umjetnog kuka ili pacemakera, uređaja i umjetnih dijelova tijela koji se operacijom usađuju pacijentima kako bi im olakšali život i pomogli u prevladavanju bolesti. NeuraLink predviđa ugradnju implantata potpuno zdravim ljudima, kao svojevrsno proširenje tijela. A to je već vrlo upitno s etičkog stajališta.
Drugo je pitanje eventualnog nadzora i privatnosti komunikacija, jer NeuraLinkov sustav u temelju povezuje mozak s računalom, odnosno internetom. I samo je pitanje vremena kada će biti razvijeni programi koji bi mogli omogućiti “skidanje” podataka iz mozga, pa čak i manipulaciju pojedinom osobom.
Tim od 90 eksperata
U svakom slučaju, Musk je prilično zagrijan za cijelu ideju, a to se vidi i po količini novca koju je uložio u cijeli projekt. Od oko 158 milijuna dolara koliko je dosad prikupljeno raznim investicijama, samo Muskovo ulaganje iznosi nešto više od stotinu milijuna dolara. Velik dio sredstava ulaže se u istraživanje i razvoj, ali i okupljanje cijelog niza znanstvenika. U ovome trenutku tim NeuraLinka okuplja više od 90 eksperata računalstva, ali i neurokirurga koji rade na ovom projektu.
Elon Musk pokrenuo je ili podupro cijeli niz ideja koje su se u prvom trenutku činile neostvarivima, a nakon toga postale su uspješne. Nije tu samo projekt Tesla ili projekt solarnih krovova. Tu je i puno složeniji Space X projekt koji je uvelike zaživio i prešao u komercijalnu fazu eksploatacije. Ipak, činjenica je da nijedan od njegovih projekata nije bio toliko kontroverzan i upitan s etičkog stajališta. Prilično je izvjesno da NeuraLink predstavlja ogroman iskorak u smislu tehnologije, interakciju čovjeka i računala. No kako će cijela ova priča završiti i kakav bi njezin učinak bio na ljudsku vrstu i razvoj čovječanstva tek treba vidjeti.
U njegovom već ima i virus neki kako se čini