Čuveno pariško sveučilište Sorbona među najboljim doktoratima proglasilo je rad hrvatskog znanstvenika Mije Šimunovića kojem je nedavno uručena nagrada kancelara Sorbone. Prije tog priznanja, Šimunović je za isti doktorat dobio i nagradu Francuskog društva za nanoznanost, a valja napomenuti i da je objavljen u cijenjenom znanstvenom časopisu Nature.
Takva priznanja u nizu tek su početak vrhunskih trenutaka u karijeri 30-godišnjaka iz Vinkovaca koji se u svijet uputio nakon što je diplomirao kemiju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Doktorirao je potom kemiju na sveučilištu u Chicagu i fiziku na Sorboni i pariškom Institutu Marie Curie. Trenutačno je na newyorškom sveučilištu Rockefeller jedan od desetak odabranih znanstvenika iz cijelog svijeta čiji rad sponzorira tamošnji milijarder James H. Simons. Matematički genij, investitor s uredom na Petoj aveniji, bogataš koji promovira matematiku – profil je čiji se uspjeh i rad često analizira u svjetskim medijima.
Misterij embriološkog sata
Upravo je Šimunović jedan od njegovih izbora odnosno njegove zaklade koja odabranim znanstvenicima omogućuje tri godine nezavisnog istraživačkog rada na nekom od newyorških sveučilišta i institucija.
I tako taj uspješan mladić, trenutačno s teorijskim fizičarem Ericom Siggijom i embriologm Alijem Brivanlouom istražuje što određuje tajming u ljudskom embriološkom razvoju.
– Zašto je embriološki razvoj čovjeka (9 mjeseci) mnogo sporiji od razvoja miša primjerice (21 dan) iako su stadiji u razvoju, pogotovo u ranom razvoju, gotovo identični? Drugim riječima, što je embriološki sat? To je općenito jedan od najvećih misterija u biologiji. U radu koristim ljudske matične stanice, tehnike genskih modifikacija i razne kvantitativne tehnike iz fizike uz pomoć kojih pretvaram matične stanice u gotovo bilo koje stanice odraslog organizma (živac, srčani mišić, jetru itd.). Štoviše, možemo ih razviti u strukture koje nalikuju na organe, tzv. organoide, uz pomoć kojih istražujemo ne samo fundamentalna pitanja poput razvojnog tajminga nego i pitanje modeliranja različitih bolesti – opisuje čime se bavi i što istražuje, a čiji odgovori mogu donijeti u budućnosti konkretnu primjenu u regenerativnoj medicini, i to u proučavanju posljedica genskih deformacija na razvitak organizma uz pomoć matičnih stanica i mogućnosti njihova ispravljanja!
Budžet od milijun dolara
Uvjeti za takvo istraživanje u Hrvatskoj nisu mogući jer je, među ostalim, riječ o laboratoriju s budžetom većim od milijun dolara. Stoga se Mijo Šimunović nada da će istraživačku karijeru nastaviti kao sveučilišni profesor u Americi ili u zapadnoj Europi, najvjerojatnije u Velikoj Britaniji.
– Što se mene tiče, u biti tek počinjem jer iako imam nezavisni položaj na sveučilištu, nemam vlastiti laboratorij, surađujem s raznim ljudima i u miru započinjem projekte s kojima ću otvoriti svoj laboratorij, nadam se, za dvije godine – planira Mijo Šimunović koji prati sve što se događa u nas pa kaže da su naša sveučilišta proizvela puno dobrih mladih znanstvenika koji su se manje-više raštrkali po svijetu.
Svaka čast! Bravo! Ne zaboravi domovinu, dovedi investitore i izgradi u Hrvatskoj laboratorij.