Da je Hrvatska žila kucavica kad je riječ o svjetskoj tetrigidologiji, dokaz je i upravo objavljen rad naših znanstvenika u uglednom međunarodnom časopisu ZooKeys. Niko Kasalo, student eksperimentalne biologije iz Laboratorija za evoluciju Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u suradnji s kolegama Maksom Deranjom, Karmelom Adžić, Damjanom Franjevićem i Josipom Skejom opisao je novu vrstu i novi rod “listolikog” skakavca iz madagaskarske prašume, Valalyllum folium, koje je dosad u svijetu zabilježen samo jedan primjerak.
Stara i važna porodica
– Rod pripada porodici Tetrigidae, na hrvatskom poznatoj pod imenima monaški skakavci, patuljasti skakavci ili trnovratke. Riječ je o vrlo staroj i evolucijski važnoj porodici skakavaca koja je u Europi zastupljena s manje od 20 vrsta, a u svijetu ih postoji više od 3000, od čega najveći broj u tropima – kaže Kasalo, ističući kako je raznolikost te skupine pozamašna. No kako su jako “nesređena” skupina s dugom poviješću i puno nepoznanica, što taksonomskih, što ekoloških, što biogeografskih, što evolucijskih, rijetki se njome bave pa u svijetu nema stručnjaka ni entuzijasta koji proučava monaške skakavce a da nije čuo za zagrebački tim iz Laboratorija za evoluciju predvođenog dr. sc. Josipom Skejom. Upravo je on tijekom posjeta pariškom prirodoslovnom muzeju, Muséum national d’Histoire naturelle, u jednoj od bezbroj kutija pronašao jedini poznati primjerak Valalyllum foliuma, prikupljen na sjeveru Madagaskara. Ne zna se kada točno, no svakako su prošle godine prije nego što je “opet” otkriven. Muzej mu je posudio primjerak, a nakon što ga je tim pod njegovim mentorstvom opisao, vraćen mu je na čuvanje.
– Opisom smo ga učinili puno vrjednijim jer jedinke prema kojima je opisana nova vrsta dobivaju status holotipa, što u biološkoj nomenklaturi označava jedinku koja je nositelj imena, a time i velikog dijela identiteta vrste. A ova je vrsta poznata samo s jednog primjerka i predstavlja sve što imamo – kaže naš sugovornik.
U prirodi je ove životinje vrlo teško uočiti jer su sitne, manje od dva centimetra. Na leđima imaju krijestu koja izgleda kao osušen list te se tako savršeno stapaju s lišćem, u kojem najvjerojatnije žive.
– Takav oblik tijela ne otežava život samo znanstvenicima nego i predatorima poput ptica, gmazova i nekih kukaca koji se hrane skakavcima. Listolikost je vrlo učinkovit oblik kamuflaže koji se nezavisno pojavio kod brojnih skupina životinja poput listolikog macaklina s Madagaskara (Uroplatus phantasticus) ili listolikog leptira iz tropskih predjela Azije (Kallima inachus). Područje u kojem ova vrsta živi relativno je donedavno bilo gusto obraslo tropskom kišnom šumom u koju su se rijetki usudili zaći duboko. Posljednjih desetljeća, međutim, to područje trpi strahovitu deforestaciju: od izvorne prašume ostao je samo djelić – objašnjava te upozorava kako je Madagaskar jedno od biološki najraznolikijih područja u svijetu te je njegovo bezdušno uništavanje problem svih nas, a ne samo lokalnog stanovništva. Madagaskarska vrsta Lepocranus fuscus srodna je novoopisanoj.
Prema IUCN-u procijenjena je kao ugrožena pa je ta kategorija dodijeljena i novoj vrsti s obzirom na to da obje žive na sličnom staništu i da to stanište nestaje velikom brzinom.
Prijeti mu izumiranje
- Ovako zanimljive i lijepe vrste nailaze na velik medijski odjek te tako nastojimo barem malo pobuditi svijest o uništavanju bioraznolikosti koje je sveprisutno u svijetu i zbog kojeg već trpimo posljedice.
Nadam se da ćemo imati priliku otputovati na Madagaskar i naći žive primjerke vrste Valalyllum folium, ako prije toga ne izumre, a nama ostane samo jedan muzejski primjerak kao dokaz da je uopće živjela – kaže Kasalo.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
VIDEO Najotrovnija riba na svijetu stigla je u Jadran. Stručnjaci: Hrvatska samo prepisuje, posljedice mogu biti kobne
