Orca, najveći svjetski čistač zraka koji hvata ugljikov dioksid i pretvara ga u stijenu, pušten je u rad. Nalazi se na Islandu, a rezultat je četverogodišnje suradnje islandskog Carbfixa i švicarske tvrtke Climeworks. Postrojenje sastavljeno od osam modula pokreće obnovljiva energija iz obližnje geotermalne elektrane. A samo tri kilometra dalje, zarobljeni CO2 ‘zaključava’ se u bazaltne stijene.
– To je zanimljiv test – smatra David Morrow, direktor istraživanja na Institutu za pravo i politiku uklanjanja ugljika na američkom sveučilištu, te dodaje kako valja imati na umu da je to ipak još maleni korak u velikoj svjetskoj potrebi smanjenja proizvodnje CO2 i ostvarenju klimatskih ciljeva.
Orca, nazvana prema islandskoj riječi za energiju, moći će godišnje iz atmosfere izdvojiti 4000 tona ugljikova dioksida. To je otprilike koliko bi 790 osobnih vozila moglo ispumpati u godini dana, kazuje Morow, što nije velika količina iako je to zasad najveće postrojenje te vrste na svijetu.
C02 kao ispuna balzatnih stijena
Climeworks koristi metodu koja se naziva kruto izravno hvatanje zraka za izdvajanje CO2, a funkcionira tako da ventilatori usisavaju zrak. Zrak prolazi potom kroz poseban čvrsti filter koji zadržava ugljični dioksid. U Climeworksu ne žele ulaziti posebno u detalje o tome kako im rade filteri, tek su otkrili The Vergeu, da je baza koju koriste za izdvajanje CO2 blago kisela. Kad je filtar zasićen, vrijeme je za drugi korak u procesu.
Jedinica zagrijava filtar na oko 100 stupnjeva Celzijevih, čime se oslobađa zarobljeni ugljikov dioksid. Nakon što se CO2 odvoji od zraka, on prolazi kroz cijevi do susjedne zgrade gdje se može pripremiti za trajno skladištenje. Ovdje se miješa s velikom količinom vode – oko 27 tona vode za svaku tonu ugljikova dioksida. Tako putuje samo nekoliko stotina metara dalje prije nego što se ubrizga duboko u tlo. Gazirana smjesa reagira s bazaltnom stijenom stvarajući karbonatne minerale. A tijekom dvije godine ono što je nekad bilo neka vrsta gazirane vode postaje čvrsta stijena.
Climeworks se udružio s tvrtkom Carbfix upravo zato ne bi li zarobljeni CO2 bio sigurno zaključan u islandskim bazaltnim stijenama. Dvije su tvrtke to već isprobale u pilot-projektu, a Orca je sada prvo komercijalno postrojenje koje je počelo s radom.
Ostala dva Climeworksova postrojenja za izravno hvatanje zraka iz komercijalnih razloga pretvaraju ugljikov dioksid u proizvod koji se koristi kao gnojivo ili u gaziranim pićima. Taj CO2 relativno brzo bježi u atmosferu. No, u Carbfixu smatraju da se CO2 koji Orca pohrani u stijene može sigurno odvajati tisućama godina. Iako je bazaltna stijena relativno česta u svijetu, vulkanski aktivni Island posebno je pogodan za skladištenje ugljikova dioksida jer ima relativno mlađi bazalt. Svježi bazalt bolji je dom za uhvaćeni CO2 jer je porozniji – dajući ugljiku više kutaka i mjesta za ispunu.
Trenutačna cijena kao prepreka
Postavljanjem Orce na mjesto gdje će se i skladištiti CO2, izbjegava se jedna od potencijalnih zamki koja nastaje kada se radi o postrojenjima za uklanjanje ugljika – stvaranje nove mreže cjevovoda za transport zarobljenog ugljičnog dioksida. Druga prednost lokacije jest elektrana na geotermalnu energiju, koja postrojenju pruža stalnu opskrbu obnovljivom energijom. To, daje Orci prednost nad ostalim konkurentima.
Cijena je još jedna prepreka. Microsoft, koji se prošle godine obvezao ‘ukloniti’ sve svoje povijesne štetne emisije do 2050., ujedno je investitor i klijent Climeworksa. Microsoft, kao i ostale tvrtke mogu kupiti CO2 od Climeworksa za oko 600 dolara po toni i time nadoknađivati tonu vlastitog onečišćenja. Samo u 2020. Microsoft je bio odgovoran za ekvivalent od 11,164.000 tona ugljikova dioksida. Pomnožimo li to sa 600 dolara, Microsoft će se suočiti s računom od gotovo 6,7 milijardi dolara za samo godinu dana zagađenja.
Osim ako cijena ne bude znatno pala, možda nema smisla financijski rješavati klimatske promjene na ovaj način, smatraju neki ekolozi. Usto brinu se da bi usredotočenje na ovu tehnologiju moglo nagnati tvrtke da prestanu s izgaranjem fosilnih goriva, odnosno odgovornim ponašanjem prema proizvodnji štetnih emisija. Iako bi izravno hvatanje zraka moglo odigrati malu ulogu u pomaganju svijetu da zarobi neke emisije zbog kojih se planet zagrijava, to nije zamjena za planove smanjenja zagađenja fosilnim gorivima.
“To je tek dodatak koji nam može pomoći”, smatra Morrow. Ipak, Climeworks i Carbfix već najavljuju kako će u idućim godinama pokrenuti postrojenje deset puta veće od ovoga, na čijem dizajnu već rade. •
Genijalno! Sada jos samo da netko izmisli kako uzgajati biljnu hranu za sve zivo na sve napucenijoj planeti bez CO2! Sve na Zemlji se hrani s biljnom hranom ili zivotinjskom koja se hranila biljnom a biljke bez CO2 u zraku NE USPJEVAJU!!!!