U zadnjih desetak dana dosta se piše o cjepivu BCG koje djeluje protiv pojave tuberkuloze, u najmanje dvije studije ono se testira u efikasnosti protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2.
Sada se pojavio novi rad koji je dostupan na internetskim stranicama specijaliziranima za objavu znanstvenog materijala u kojem skupina liječnika teoretizira kako je u zemljama gdje postoje organizirani programi cijepljenja protiv tuberkuloze pojavnost i smrtnost od bolesti COVID-19 manja čak i za deset puta.
Autori studije liječnici su iz uglednih institucija i ustanova, riječ je o Paulu K. Hegartyju iz britanskog National Health Service, Ashishu M. Kamatu sa MD Anderson Cancer Centera na Sveučilištu Texas, Andrewu Dinardu s Medicinskog fakulteta Baylor te Helen Zafirakis, liječnicii iz vodeće privatne bolnice u Irskoj, Mater u Dublinu.
Zaključak njihove kratke studije jednostavan je – zemlje koje nemaju politiku cijepljenja protiv tuberkuloze imaju deset puta veću pojavnost i smrtnost od bolesti COVID-19 nego zemlje koje tu politiku imaju. Oni su u svojoj analizi pregledali politike cijepljenja u 178 svjetskih zemalja, među kojima je i Hrvatska koja je uredno ucrtana u studiji priloženim kartama kao zemlja koja ima politiku cijepljenja protiv tuberkuloze.
Pod cijepljenjem se prije svega, dakle, misli na u posljednje vrijeme često spominjano cjepivo Bacillus Calmette-Guerin, odnosno BCG što je ujedno i jedno od najčešćih cjepiva u svijetu. Cjepivo je, inače, dobilo ime po francuskom liječniku Albertu Calmetteu i njegovoj pomoćnici veterinarki Camille Guerin koji su zajedno radili na Institutu Pasteur u Lilleu još 1908. godine, a gdje je upravo ovih dana trebalo krenuti kliničko ispitivanje BCG cjepiva u efikasnosti protiv SARS-CoV-2 koronavirusa.
Što je izazvalo i omanji skandal nakon što je u jednoj televizijskoj emisiji jedan liječnik iznio ideju kako bi se cjepivo prvo trebalo testirati u Africi gdje nema nikakve zaštite, a nakon čega su cijelu halabuku digle afričke bivše i sadašnje nogometne zvijezde. No, stvar postaje zanimljivijom kada u dokumentu pročitate kako se cjepivo primjenjivalo u zemljama koje su imale visoku pojavnost tuberkuloze u povijesti, što je, recimo, Indija, dok mnoge nacije, poput Italije, SAD-a ili Nizozemske nisu, pa tako nisu imale niti sveobuhvatnu politiku cijepljenja protiv te bolesti.
Studija je usredotočena na 15 dana između 9. i 24. ožujka u 178 zemalja te je zaključeno kako je pojavnost bolesti COVID-19 38,4 na milijun u zemljama koje cijepe protiv tuberkuloze u odnosu na 358,4 na milijun u zemljama koje ne cijepe. Smrtnost u zemljama koje cijepe je 4,28 na milijun u zemljama koje imaju program cijepljenja što je očito znatno manje od 40 na milijun u zemljama koje program cijepljenja nemaju. Od 178 pregledanih zemalja, 21 nije imalo politiku cijepljenja, nejasno je 26 zemalja te se njih tretiralo kao da program nemaju kako bi se dobio što objektivniji rezultat.
Autori su očekivali bolji rezultat u zemljama s organiziranim cijepljenjem, no ipak ne i deset puta bolji. No, pri spominjanju velikih kliničkih ispitivanja djelotvornosti BCG cjepiva na SARS-CoV-2 ipak se postavlja i pitanje njegove efikasnosti upravo na onima koji su njime već cijepljeni u djetinjstvu. Za dr. Kamata nepobitno je kako BCG cjepivo ima efikasnost protiv virusnih efikasnost jer je to već ranije dokazivano u studijama objavljenima u uglednim znanstvenim časopisima te kroz klinička ispitivanja. Tako zapravo kritičnim postaje pitanje jesu li oni cijepljeni protiv tuberkuloze doista otporniji na novi koronavirus.
Autori priznaju kako studija ima nedostataka no kako je ipak riječ o previše uočljivom trendu da bi ga se trebalo zanemariti. Primjerice, postavlja se pitanje je li cijepljenje BCG-om doista toliko dugotrajno da i dalje štiti osobu u kasnijem životnom dobu nakon što je ona cijepljena u ranoj mladosti.
No, ta platforma isto može poslužiti i kao testno područje za još dokaza je li BCG doista djelotvoran protiv SARS-CoV-2 kroz novo cijepljenje kod onih za koje se utvrdi da više nemaju imuniteta na tuberkulozu te koje su skupine otpornije na novi koronavirus. Studija je raspoloživa za neovisno ocjenjivanje te je moguće da se pojavi u nekom uglednom znanstvenom časopisu.
Mi starije generacije smo cijepljene protiv tuberkuloze i ostalih bolesti.A današnji mamice i tatice slušaju nadriliječnike i raznorazne udruge da ne cijepe svoju djecu.Tko ne cijepi djecu u zatvor.