Znanstvenici u Australiji otkrili su ostatke mumije u elegantno izrezbarenom egipatskom mrtvačkom kovčegu starom 2500 godina, za koji se prethodno vjerovalo da je prazan.
U muzeju sveučilišta Nicholson u Sydneyu više od 150 godina čuvaju se četiri drevna egipatska sanduka, u kojima su tri očuvane mumije. Lani su znanstvenici otvorili poklopac četvrtog ne nadajući se u njemu pronaći predmete velike vrijednosti.
"Prijašnji podaci govorili su da je sanduk prazan", rekao je Jamie Fraser, viši kustos u muzeju, ali pokazalo se da je u njemu "10 posto tjelesnih ostatka "teško oštećene" mumije".
Sanduk je pripadao Mer-Neith-it-es, prema hijeroglifima upisanima na poklopcu. Ona je bila plemkinja koja je služila u hramu Sekhmet. Sarkofag datira iz 26. dinastije, nekih 664. – 525. godina prije Krista.
Sanduk je 60-ih godina 19. stoljeća u Egiptu nabavio Charles Nicholson, bivši kancelar Sveučilišta u Sydneyu i od tada se čuva u muzeju tog sveučilišta.
Prirodno je da je bio zaboravljen s obzirom na to da su u trima drugima očuvane mumije, objasnio je Fraser.
Zahvaljujući današnjoj tehnologiji, "kakvom nismo raspolagali prije deset godina", provedena analiza omogućila je da se utvrdi da je riječ o ljudskim ostacima, vjerojatno osobi koja je imala oko 30 godina, no ne može se precizno utvrditi je li riječ o muškarcu ili ženi, rekao je.
Sam sanduk i njegov sadržaj obrađen je laserom za postizanje 3D modela i poslan na analizu CT (kompjutorska tomografija).
Dosad su utvrđeni ostaci nekoliko kostiju, ostaci ovoja kojima je tijelo bilo obavijeno i smole za balzamiranje te više od 7000 staklenih perlica s mrtvačkog šala, ali pred znanstvenicima su još mjeseci analize.
"Ostaci mumije teško su oštećeni. Vjerojatno su počinitelji kradljivci koji su tražili nakit i amajlije. Sanduk je putovao diljem svijeta. Kosti su jako polomljene i pomiješane s krhotinama drugih predmeta", kaže Fraser.
"Ostaci su u tako lošem stanju da se njima zapravo možemo koristiti u znanstvene svrhe. To je veliko otkriće za forenzičke antropologe. Možemo ustanoviti tko je ta osoba (bila), čime se hranila i od čega bolovala. Možemo ustanoviti kako je i zašto umrla. Često to ne uspijevamo", objasnio je Fraser..
"Arheologija je aktivno razaranje i aktivno očuvanje. Da bismo više utvrdili nešto moramo poremetiti, ali s dužnim poštovanjem za ljudske ostatke", rekao je i zaključio: "Zapravo procesom ekshumacije možemo stabilizirati ostatke i valjano ih očuvati".
Pogledajte i galeriju: Ovo je 10 najbizarnijih stvari na Googleovim kartama
Odakle egipatski sarkofazi u Austraji, Americi, Europi...? I onda se čudimo kada nam eksplodira bomba, siluju žene.... Ekipa 200 godina pljačkala a sada je vrijeme da se plaća.