Planina Velebit i dalje ne prestaje iznenađivati i oduševljavati. Znanost uporno otkriva nove osobine najveće naše planine, a upravo su potkraj godine objavljena i neka nova otkrića. Naime, u radu dr. sc. Andreja Stroja i doc. dr. sc. Dalibora Paara, koji je ovog prosinca objavljen u cijenjenom međunarodnom znanstvenom časopisu Hydrological Processes, predstavljen je dio rezultata višegodišnjih znanstvenih istraživanja u našem najdubljem jamskom sustavu unutar planine Velebit, Lukina jama – Trojama (-1431 m). U tom je znanstvenom radu istraživana vrlo složena dinamika vode i zraka u tom dubokom krškom sustavu koja, između ostalog, omogućuje pojavu leda na dubini većoj od 500 metara.
Lavine ulovljene kamerom
Za objašnjenje tog otkrića pitali smo doc. dr. sc. Dalibora Paara, fizičara s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– Postoji čitav niz značajki koje utječu na formiranje i održavanje leda u jamama. Svakako da temperatura mora biti oko 0 Celzijevih stupnjeva, no tu je niz drugih zanimljivih uvjeta i procesa. Jedan od njih su lavine koje smo čak uspjeli prvi put na sjevernom Velebitu zabilježiti kamerom. Fokus je naših aktualnih istraživanja utjecaj promjena klime na površini na stalni led u jamama. Na sjevernom Velebitu imamo situaciju koja je jedinstvena u svijetu po tome da se led nalazi na tako velikim dubinama. Činjenica da se led nalazi u speleološkim objektima tijekom cijele godine sama je po sebi zanimljiva. U jamama vladaju specifični mikroklimatski i hidrološki uvjeti i zato pobuđuju interes znanstvenika – kaže dr. Paar.
U uglednom znanstvenom časopisu Radiocarbon objavljen je rad koji potpisuju izv. prof. dr. sc. Neven Bočić s PMF-a u suradnji s kolegama iz Mađarske Z. Kernom i Gy. Siposom. Rad je vezan uz istraživanje jamskog leda u tri speleološka objekta na srednjem i sjevernom Velebitu na temelju C14 analize ostataka grana i lišća. Kao najvažniji rezultat tog znanstvenog rada navodi se određena starost jednog uzorka iz Vukušić snižnice koji upućuje na to da je led u njoj stariji od 3500 godina. To je dosad najstariji poznati led u jamama cijelog dinarskog krša.
Otvorena nova pitanja
Što nam ovo govori, zbog čega je led uspio opstati tako dugo na tom mjestu, upitali smo znanstvenika i speleologa s uglednog zagrebačkog fakulteta.
– Led u jamama od šireg je znanstvenog značaja te smo o tome ove godine u knjizi o ledenim jamama u svijetu objavili poglavlje pod nazivom Ledene špilje u Hrvatskoj (Nenad Buzjak i sur., 2018.). U radu kolege Bočića utvrđena je mogućnost postojanja vrlo starog leda u jamama sjevernog Velebita, puno starijeg od prethodnih procjena (400-500 godina) koje su bile povezivane s malim ledenim dobom u Europi. Kada govorimo o ledu u jamama, mi ne govorimo samo o tome što se zbivalo kroz tisuće godina samo u jamama već i na površini Velebita.
Ako je led u nekim jamama na Velebitu toliko star, to znači da su na površini kroz duga razdoblja vladali specifični klimatski i hidrološki uvjeti. To otvara nova pitanja o poveznici tih uvjeta s izuzetnom bioraznolikošću i georaznolikošću ove planine – kaže doc. dr. sc. Dalibor Paar koji dodaje da još informacija posjetitelji mogu dobiti u Kući Velebita u Krasnu. Ondje se posjetitelji mogu liftom voziti kroz Lukinu jamu i upoznati s brojnim rezultatima speleoloških i znanstvenih istraživanja u NP Sjeverni Velebit.
To nije na Velebitu nego U Velebitu. Zapravo, ne postoji ništa na Velebitu, sve je U Velebitu, jer je Velebit svugdje širi od 1757 metara, odnosno nigdje nije uži od 10 kilometara. A pogotovo ovo, ovo je u utrobi Velebita, dakle kako god okreneš, kao što su to govorili i stari ljudi iz Velebita, i čuveni velebitski križari - U Velebitu!