Pojam Luksora kao svetog mjesta starih Egipćana, prijestolnice i grobnice kraljeva, upravo je dobio novo značenje. Naime, grupa egipatskih arheologa našla je u Luksoru 30 drvenih sarkofaga s mumijama, što je najveće takvo otkriće u posljednjih stotinu godina. Mumije su, prema procjenama, stare oko tri tisuće godina, potječu iz 10. stoljeća prije Krista, ali su u vrlo dobrom stanju, dobro očuvane.
Šake i ispruženi dlanovi
– Boje na sarkofazima su još jake, natpisi na njima se odlično vide. Sve je u odličnom stanju, kaže egipatski ministar antikviteta Khaled El-Enany koji je na konferenciji za novinare objavio veliko otkriće.
Mumije su bile skrivene pod zemljom u posebno ograđenoj grobnici, položene u dva sloja. U donjem redu bilo je 12 sarkofaga, a na njih bilo je položeno 18 drugih. Vjeruje se da su ih tako položili staroegipatski svećenici kako bi ih skrili od lopova.
Inače, sarkofazi sadržavaju mumije 23 odrasla muškarca, najvjerojatnije svećenika, te pet žena i dvoje djece. Arheolozi su dosad otvorili po jedan sarkofag muškarca i žene i pronašli mumije omotane platnom. Ostali sarkofazi neće biti otvarani bez posebne procedure kako bi se mumije zaštitile od propadanja pri izlaganju svjetlosti i zraku, a svih 30 sarkofaga bit će nakon završetka ispitivanja i analiziranja izloženi u muzeju u Gizi pokraj Velike piramide.
– Spol mumija određivali smo prema položaju ruku. Muškarci su u starom Egiptu mumificirani sa stisnutim šakama, a žene su uvijek pokapane ispruženih dlanova, objasnio je jedan od voditelja iskapanja. Dvije mumije čiji su sarkofazi otvoreni u jako su dobrom stanju, potpuno umotane u platno, što je najvažniji pokazatelj očuvanosti mumificiranog tijela.
Egipat se nada da će novo otkriće mumija potaknuti egipatski turizam koji se polako budi nakon velikog zatišja u proteklih nekoliko godina, no još nije dosegnuo razinu posjećenosti kakvu je nekada imao, prije tzv. Arapskog proljeća i velikog vala islamističkih terorističkih napada u toj zemlji. A upravo je Luksor jedan od vodećih turističkih aduta Egipta. Iako je taj grad u središnjem Egiptu, klimatološki gledano, za život jedan od najtežih i najneugodnijih gradova na svijetu, broj turističkih posjeta mjeri se u milijunima. Naime, u Luksoru je tijekom ljeta prosječna temperatura 45 Celzijevih stupnjeva, a godišnje u njemu prosječno padne samo litra kiše po četvornom metru. No taj grad, koji danas broji više od pola milijuna stanovnika, smatra se najvećim svjetskim muzejom na otvorenom, a po broju arheoloških nalazišta i povijesnih struktura nadmašuje čak i Rim.
S druge strane rijeke Nil, koja protječe pokraj Luksora, nalazi se Dolina kraljeva, u kojoj su od 16. do 11. stoljeća prije Krista sahranjivani faraoni i moćnici starog Egipta.
Dolina faraona poznata je i po grobu Tutankamona, uz kojeg se veže “prokletstvo faraona”, vjerovanje da će kletva pasti na svakoga tko oskvrne faraonov grob. Ta kletva, prema vjerovanju, uzrokuje tešku bolest i smrt oskvrnitelja, a zanimljivo je da se, slučajno ili ne, ostvarila u cijelom nizu slučajeva.
Tako je George Hebert, glavni sponzor istraživanja Tutankamonova groba, koji je bio prisutan i pri njegovu otvaranju 1922. godine, umro manje od pet mjeseci kasnije, i to od infekcije nastale ubodom komarca. U nekoliko sljedećih godina umrlo je još desetak članova ekspedicije, među kojima i princ Ali Kamel Fahmy Beg kojega je ustrijelila njegova supruga. Nekoliko članova ekspedicije umrlo je od zagonetnih bolesti, i to u razmacima od po nekoliko mjeseci, a nekolicina je umrla nasilnom smrću.
Iako je Luksor po klimatskim uvjetima vrlo težak za život, jedan je razlog zbog čega je on, prije Aleksandrije, bio glavni grad starog Egipta.
Luksor je, prema vjerovanjima, bio grad boga Amon-Ra, vrhovnog i najvećeg staroegipatskog božanstva. U to vrijeme grad je nosio naziv Teba, a zbog svoga statusa središta starog Egipta akumulirao je ogromno bogatstvo po čemu je bio poznat diljem ondašnjeg svijeta.
Kao središte civilizacije, Teba, odnosno današnji Luksor, privlačila je došljake iz svih starih civilizacija, od Babilonaca do Feničana i Krećana, pa je bio poznat kao prvi kozmopolitski grad u povijesti. Iako je politički, vojni i gospodarski značaj Tebe pao u kasnom periodu preseljenjem prijestolnice u Aleksandriju, grad je ostao religijsko središte starog Egipta još stotinama godina.
Danas je Luksor glavno egipatsko turističko središte koje, za razliku od ljetovališta na obali Sredozemlja, živi od arheološkog turizma. I početak sigurnosnih problema za turiste dogodio se baš tu tzv. luksorskim masakrom 1997. kada su na arheološkom nalazištu Deir el-Bhari poginule 62 osobe, od kojih 59 stranih turista.
Teroristički pokolj turista
Tada je šest islamističkih terorista naoružanih automatskim oružjem i prerušenih u pripadnike egipatskih snaga sigurnosti napalo grupu turista ubivši prije toga dvojicu policajaca. Zatvorili su turiste u jedan od tamošnjih starih hramova, ušli unutra i sistematski ubijali jednog po jednog 45 minuta. Većina tijela bila je masakrirana, a unutar jednog od njih nađena je poruka kojom se veliča islam. Po svemu sudeći, jer napadači nisu uhvaćeni živi, već su izvršili kolektivno samoubojstvo, napad je organizirala teroristička skupina Al-Jama’a al-Islamiya.
Nakon tog napada zaredali su novi udarci na egipatski turizam. Nekoliko godina kasnije izveden je napad na Sharm el-Sheik pri čemu je ubijeno 88 osoba, mahom turista, a potom je 2011. počelo tzv. Arapsko proljeće. Tada se stanovništvo Luksora, koje je mahom živjelo od turizma, počelo okretati poljoprivredi i uzgoju hrane da bi imalo što jesti.
Turizam se polako vraća na stare razine, a za Luksor je predviđen i poseban plan razvoja kako bi taj grad doista opravdao svoj kolokvijalni naziv muzeja na otvorenom.
Plan uključuje gradnju novih prometnica, hotela s pet zvjezdica, kina i zabavnih centara, ali glavni dio projekta je otkopavanje i oživljavanje 2,7 kilometara dugačke Avenije sfingi koja je prije nekoliko tisuća godina povezivala središte grada s hramom u Karnaku. Duž te avenije, koju je dao sagraditi faraon Amenhotep II., više je od tisuću sfingi koje sada otkopavaju.
U oživljavanje Luksora Egipat polaže velike nade, a otkriće trideset savršeno očuvanih sarkofaga nije samo veliki znanstveni događaj nego i dodatni turistički adut.
veliki sam fan povijesti drevnog Egipta, odavno mi je san i ogromna želja vidjeti piramide, hram kraljice Hatšepsut, Luxor, i ostala čuda faraonskog Egipta, ali... dok je islamskog terorizma, neću, nažalost, ići tamo.