ATLAS 5

NASA lansirala istraživačku sondu na Mars, putovanje traje 6 mjeseci

Ilustracija
Borna Filic/PIXSELL
05.05.2018.
u 15:16

Raketa Atlas 5, proizvod partnerstva tvrtki  Lockheed Martin Corp. i Boeing Co., će nakon 90 minuta leta, na putu do Marsa dugom 584 milijuna kilometara, otpustiti svoj teret te će InSight sletjeti na prostranu ravnicu u blizini Marsovog ekvatora "Elysium Planitia".

NASA je u subotu lansirala raketu Atlas 5 koja u svemir nosi sondu Mars InSight, prvi robotski 'lander' koji će proučavati duboku unutrašnjost Crvenog planeta instrumentima koji će bilježiti seizmičke aktivnosti planeta koje, osim na Zemlji, nikada nigdje drugdje nisu mjerene, javljaju agencije.

Lansiranje je izvedeno iz vojne baze američkog ratnog zrakoplovstva Vandenberg u Kaliforniji, a putovanje na Mars trajat će šest mjeseci. Ranoranioci u Kaliforniji mogli su prije same zore uživati u svjetlosnom spektaklu prilikom lansiranja prve američke interplanetarne letjelice iznad Pacifika. Atlas 5 je vrlo snažna 57,2 metra visoka raketa koja može proizvesti 390 tona potiska.

InSight (Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport) , težak 360 kilograma, trebao bi sletjeti na 600 kilometara od mjesta na kojem je 2012. sletio 'rover' Curiosity koji je bio veličine automobila. Robotski lander bit će prvi čovjekov pokušaj da direktno prouči unutrašnje slojeve nekog drugog planeta, uključujući seizmičke aktivnosti, već popularno nazvane "marsotresi".

Raketa Atlas 5, proizvod partnerstva tvrtki  Lockheed Martin Corp. i Boeing Co., će nakon 90 minuta leta, na putu do Marsa dugom 584 milijuna kilometara, otpustiti svoj teret te će InSight sletjeti na prostranu ravnicu u blizini Marsovog ekvatora "Elysium Planitia".
Pojedini insturmenti će kopati i do pet metara ispod površine, dok će prve 3D snimke biti učinjene nekoliko minuta nakon slijetanja 26. studenoga. Misija bi trebala trajati dvije godine, ali mogla bi biti produljena.
I dok su tektonske i ostale sile na Zemlji izbrisale većinu dokaza o njezinoj ranoj povijesti, veliki dio Marsa koji je veličine jedne trećine Zemlje je, kako se vjeruje, ostao relativno statičan unazad više od tri milijarde godina, stvorivši geološki vremenski stroj za znanstvenike.

Znanstvenici vjeruju da će im InSight otkriti mnoge tajne o Marsu kakav je danas, ali još više o njegovoj povijesti koja seže 4,5 milijardi godina unatrag od kako je formiran. NASA kaže da je cilj sonde InSight zapravo bolje razumjeti nastanak Zemlje, a to bi trebala otkriti upravo ova istraživanja na Marsu. 
InSight na Mars nosi i čip na kojem je pohranjeno gotovo 2,5 milijuna imena Zemljana, među kojima je 3505 imena iz Hrvatske. Najviše ih je iz SAD-a, njih 600.000, a kineskih imena je 260.000.

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar Robinzon
Robinzon
17:53 05.05.2018.

Ništa od te najnovije varke. Ravnozemci tvrde da se nikakva raketa niti satelit ne mogu probiti kroz kupolu iznad zemljine ploče.Đaba troše novce.

VJ
vjaceslav
23:10 05.05.2018.

pusti te priče o ravnoj zemlji koje su katoličkoj crkvi pokušali podmetnuti washington irving ( A History of the Life and Voyages of Christopher Columbus), john william draper ( History of the Conflict Between Religion and Science) i andrew dicksonn white ( A History of the Warfare of Science with Theology in Christendom). ako znaš engleski, upiši "Myth of the flat Earth" i tamo ćeš naći ovo: "Historian Jeffrey Burton Russell says the flat-Earth error flourished most between 1870 and 1920, and had to do with the ideological setting created by struggles over biological evolution. Russell claims "with extraordinary few exceptions no educated person in the history of Western Civilization from the third century B.C. onward believed that the Earth was flat", and ascribes popularization of the flat-Earth myth to histories by John William Draper, Andrew Dickson White, and Washington Irving". čujemo se!

Avatar Posjetio Titov muzej-tko sam?
Posjetio Titov muzej-tko sam?
09:49 07.05.2018.

Koliko se vrtića i škola moglo sagraditi novcem potrošenim na Mars? 1000? 10000? 100000? ....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije