I sam je premijer Andrej Plenković posjetio Institut Ruđer Bošković u Zagrebu vidjeti što je to taj O-ZIP. Najvažnija hrvatska znanstvena ustanova već podulje kao mantru vuče zadatak da se O-ZIP mora odraditi. Kako je rekao ravnatelj Instituta dr. sc. David Matthew Smith, bilo je najvažnije postići upravo to – da svi stanu iza projekta koji se službeno zove Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu ili O-ZIP.
Jer, Ruđer je stara ustanova, osnovan je 1950. godine, oprema tada nabavljana danas je zastarjela, razvojem instituta i širenjem znanstvenih područja nove su djelatnosti zauzimale zgrade koje su, primjerice, nekada bile dormitoriji za gostujuće znanstvenike. Danas su strani znanstvenici na Ruđeru više stalni nego što su gostujući, a i ima ih podosta, toliko da ih je na Institutu teško okupiti na jednom mjestu. Osim ako se ne radi o livadi preko puta Meštrovićeva spomenika Ruđeru Boškoviću, ondje gdje je nekada stajao spomenik Nikoli Tesli istog autora, a koji je danas u Masarykovoj, kao da se svoje ulice nekako stidi.
VIDEO Pogled u 2068.: Kakvu budućnost očekuje Igor Rudan
O-ZIP će omogućiti da Institut Ruđer Bošković ne mora više zazirati od vanjskog pogleda već će postati ponosom domaće znanosti i kada se o infrastrukturi radi. Za nekih pet godina na današnjem Ruđerovu “gruntu” nastat će ICST, platforma za informacijsko-komunikacijske znanosti i tehnologije. Podrazumijeva se uklanjanje postojećih pomoćnih zgrada i izgradnja objekta s dvije nadzemne etaže. Za MarEnv, platformu za istraživanje mora i okoliša, predviđa se uklanjanje dijela postojećeg objekta i nadogradnja i izgradnja objekta s četiri etaže na više od šest tisuća četvornih metara. Za izgradnju BioMeda, platforme za biomedicinska istraživanja, planirano je uklanjanje postojećih objekata i izgradnja objekta s tri etaže. Za TechMat, platformu za napredne materijale i tehnologije, uklonit će se postojeći dio objekta, nadograditi postojeći te izgraditi novi koji se spaja s postojećim. Zgrada kongresnog centra izgradit će se u produžetku postojećeg objekta za koji je planirana adaptacija. Izgradnju novih zgrada i adaptacije postojećih utrošit će se oko 180 milijuna kuna bez PDV-a.
Izgradnja počela još 1950. godine
– Izgradnja današnjeg kompleksa Instituta Ruđer Bošković odvijala se etapno, počevši od 1950. godine. Iz povijesnog pregleda gradnje vidljivo je da je riječ o građevinama koje nemaju odgovarajuću toplinsku zaštitu, a prema tome ni odgovarajući sustav grijanja i hlađenja. Trenutačna godišnja potrošnja energenata (struja, voda plin) na nivou Instituta iznosi oko 7 milijuna kuna. Projektom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja kotlovnice i trafostanice, rekonstrukcija i revitalizacija te nadogradnja vodovodne i kanalizacijske mreže, rekonstrukcija sustava vanjske rasvjete, a sve u cilju energetske obnove postojećih zgrada. Na nove zgrade primjenjuje se novi Zakon o gradnji i Tehnički propisi o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti, koji propisuju zgrade gotovo nulte energije. Takav pristup znači veći trošak investicije, ali manji trošak održavanja. Poznato je da kvalitetna toplinska rješenja i uspostava sustava za gospodarenje energijom donose značajnu ušteda u ukupnim godišnjim troškovima. U konačnici cijena godišnjeg održavanja će ovisiti o cijeni energenata na tržištu – govori voditeljica projekta dr. sc. Ivanka Jerić.
Dakle, uz sve građevinske radove, potpuno će se rekonstruirati infrastruktura Instituta, struja, voda, odvodnja, grijanje, a procijenjena je vrijednost radova 24 milijuna kuna bez PDV-a. O-ZIP je četvrti po vrijednosti infrastrukturni projekt koji se financira u Hrvatskoj, odmah iza Pelješkog mosta, LNG terminala i broadband infrastrukture. Ukupno je vrijedan, dakle, 72 milijuna eura.
Prvi put u javnosti, u nekom mediju, Večernji list objavljuje kako će to izgledati praktično novi Ruđer na čijem projektu izgradnje i rekonstrukcije radi zajednica ponuditelja: Institut IGH d.d. i Politecnica Ingegneria ed Architettura soc. coop. (Italija), sa Sašom Randićem kao glavnim projektantom, dok projekt nove zgrade Va izrađuje ONDA Arhitektura s Krešimirom Renićem kao glavnim projektantom.. Početak se njegove realizacije čeka već šest godina.
– Ozbiljan rad na projektu O-ZIP započeli smo 2012. godine. Koncept projekta razvijen je kao ključni dio dugoročne strategije IRB-a u kontekstu tada neposrednog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Studija predizvodljivosti dovršena je 2013. godine. Zbog ambiciozne i složene prirode projekta, brojnih birokratskih detalja kao i učestalih i brojnih izmjena i dopuna relevantnih zakona u RH, priprema dokumentacije trajala je znatno dulje nego što je to prvotno bilo predviđeno. Međutim, neprestani entuzijazam projektnog tima na IRB-u, u kombinaciji s visokom razinom razumijevanja strateške važnosti projekta od sadašnje Vlade, uključujući Ministarstvo znanosti, obrazovanja (MZO) i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU), uspješno je dovelo do ključnog ubrzanja provedbe konačne faza projekta. Neprocjenjiv doprinos dali su i timovi konzultanata koji su odgovorni za pripremu i evaluaciju studije izvedivosti te pripremu tehničke dokumentacije – kaže dr. Smith te dodaje kako se veliki dio projekta O-ZIP uistinu odnosi na nadogradnju postojećih objekata te izgradnju novih zgrada.
Ovakav koncept bio je nužan zbog sadašnjeg lošeg fizičkog stanja cjelokupne infrastrukture IRB-a u koju se nije ulagalo desetljećima.
– Osim što je takva investicija nužna, ona je i dodatno opravdana te motivirana dosadašnjim izvrsnim rezultatima i produktivnošću naših znanstvenika. Ta produktivnost diktira i potrebu jačanja kompletne infrastrukture te nabavu najsuvremenije znanstvene opreme. Ukupna vrijednost takve visoke tehnologije je oko pola vrijednosti ukupno predviđenih sredstava za nadogradnju cjelokupnog kampusa. Najznačajniji dio zahvata odnosi se na ozbiljnu nadogradnju akceleratorskog kompleksa, mikroskopskog centra te centra za nuklearne magnetske rezonancije. Ova ulaganja i zahvati na infrastrukturi uvelike će utjecati na poboljšanje kvalitete rada znanstvenika i imat će zasigurno veliki utjecaj ne samo na jačanje znanstvenih već i komercijalnih aktivnosti Instituta – kaže nam ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David Matthew Smith koji nastavlja kako se rad Instituta neće prekinuti sve vrijeme realizacije O-ZIP-a.
– Projekt O-ZIP planiran je tako da se financira sredstvima Operativnog programa za konkurentnost i koheziju (OPKK) EU i nije predviđeno da bi se direktno financirao iz nekog drugog izvora financiranja. Međutim, važno je napomenuti da je, kao i za sve ostale projekte iz operativnog programa, Hrvatska obvezna sufinancirati provedbu projekta iz državnog proračuna i to u iznosu do 15% ukupne vrijednosti investicije. Osim toga, postoje određeni troškovi koje će IRB morati sam snositi.
To podrazumijeva i dio troškova koji će nastati zbog premještanja znanstvenika i njihove opreme, a tu je i trošak koji će nastati u vezi s nepovrativim dijelom PDV-a. Usporedo s O-ZIP-om, Institut će, uz pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), nastaviti snositi troškove manjih infrastrukturnih zahvata i nadogradnja te troškove održavanja, kao što je to, uostalom, i dosad bio slučaj, kaže IRB-ov ravnatelj. Novi Ruđer, usudimo se tako nazvati Institut Ruđer Bošković nakon završetka projekta.
– Tijekom pripreme projekta tražili smo primjere sličnih projekata, dakle projekata kojima se revitalizira postojeći multidisciplinarni institut, ali nismo naišli na dovoljno usporedive projekte. Međutim, koncept da se ulaže u najpropulzivnija područja i ljude s dokazanom kvalitetom pristup je koji osigurava da se rezultati rada i ulaganja brzo vide i uloženo vraća. Dakle, kod osmišljavanja projekta vodili smo se dobrom europskom praksom. Kod osmišljavanja radnih prostora-laboratorija, također smo tražili primjere dobro organiziranih institucija s visokim stupnjem zaštite na radu – objašnjava dr. Jerić. Istaknut će kako rad na Institutu zapravo i ne završava, čak niti na objektima koji su zahvaćeni O-ZIP-om.
Kompleksan zahvat
– Budući da je Institut infrastrukturno u lošem stanju, u okviru ovog projekta je naglasak na izgradnji laboratorijskih prostora i provedbi organizacijske reforme koja će osigurati kvalitetniji i efikasniji način rada. Samim time smo u području nabavke znanstveno-istraživačke opreme morali raditi neke kompromise i tu je ostalo još puno prostora za poboljšanje. Međutim, znanstvenici Instituta su vrlo angažirani u prijavi projekata i vjerujemo da ćemo opremu koji ne možemo nabaviti putem ovog projekta, realizirati kroz neke druge projekte, znanstvene ili projekte istraživanja, razvoja i inovacija koje prijavljujemo u suradnji s gospodarskim subjektima – govori voditeljica projekta. Nove će zgrade i opremu kroz O-ZIP dobiti najkonkurentniji dijelovi Instituta Ruđer Bošković. Projekt OZIP strukturiran je tako da ojača najkonkurentnije dijelove IRB-a s dokazanom izvrsnošću u ostvarenim znanstvenim publikacijama s visokim faktorom utjecaja, međunarodnim projektima i suradnji s gospodarstvom, ističe dr. Smith. Najboljima najbolje.
– To znači da fokus OZIP-a nije bio na uspostavljanu potpuno novih smjerova istraživanja u kojima do sada nismo imali potvrđene izvrsne rezultate. Osim toga, upravo ovaj naglasak na transformaciji rada i organizacije Instituta utemeljen isključivo na dokazanoj izvrsnosti i postignutim rezultatima, a kojima smo postigli ozbiljni napredak u posljednjih pet godina, otvara zanimljive mogućnosti zapošljavanja. To se najbolje očituje u činjenici da prestižne projekte Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji se trenutačno provode na IRB-u, koordiniraju dvije vrhunske znanstvenice koje su odabrane na temelju njihove međunarodno dokazane znanstvene izvrsnosti u područjima istraživanja koja do sada nisu bila aktivna na IRB-u.
Slično obrazloženje je i kod projekta u sklopu projekta ERA Chair koji se provodi na IRB-u do 2020. Stoga, uz pomoć novih proširenih mjera za olakšavanje zapošljavanja vrhunskih međunarodnih znanstvenika povratnika, koje je usvojilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, razumno je očekivati da će nova područja i smjerove istraživanja na IRB-u postaviti upravo vrhunski znanstvenici s međunarodnim ugledom. Zapravo, IRB trenutačno pregovara s nekoliko takvih kandidata, kaže ravnatelj IRB-a. Sve što je planirano trebalo bi se završiti u relativno kratkom roku. Institut je u drukčijem, boljem položaju u odnosu na druge javne radove jednostavno zato što su svoji gospodari, nema neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
– Početak realizacije projekta O-ZIP očekuje se sljedeće godine, a završit će do kraja 2023. godine. Riječ je o izuzetno kompleksnom zahvatu koji je podijeljen u nekoliko aktivnosti. Naime, više ili manje neometan rad znanstvenika Instituta mora biti osiguran sve vrijeme implementacije projekta. Hodogram implementacije projekta i Elaborat preseljenja definiraju privremeni smještaj znanstvenika za vrijeme aktivnosti izgradnje novih objekata, a kad se znanstvenici presele u nove objekte počinju aktivnosti rekonstrukcije i adaptacije postojećih objekata – kaže dr. Jerić.
Komercijalne aktivnosti
Poboljšani uvjeti mogli bi privući i nove znanstvenike, kao što će vjerojatno pobuditi veći interes za Institutom koji je i danas velik.
– Ako uzmemo u obzir raspoloživost sredstava rezerviranih iz strukturnog fonda za infrastrukturna ulaganja, činjenica je da postoje ograničene mogućnosti u pogledu zapošljavanja novih stručnjaka. Međutim, sredstva koja su previđena iz OPKK-a za znanstvene centre izvrsnosti (ZCI) i projekte, čiji je cilj poticati neposrednu suradnju između znanstvenog i gospodarskog sektora (IRI), ne podliježu takvim ograničenjima.
Do sada je IRB već iskoristio komplementarne prednosti tih programskih sredstava i to zapošljavanjem novog kadra. Slično tome, imali smo i uspjeha u financiranju projekata iz Europskog socijalnog fonda, posebno onih koji su usmjereni na zapošljavanje mladih znanstvenika (30-ak doktoranada i 15-ak poslijedoktoranada tijekom posljednje četiri godine). Povrh toga, očekujemo da će O-ZIP pozitivno utjecati na privlačenje sredstava iz europskih programa za znanstvena istraživanja, kao što je program “Horizon Europe”, koji će također imati direktan utjecaj na nova zapošljavanja. Naposljetku, očekujemo da će projekt O-ZIP omogućiti IRB-u da ostvari značajan prihod iz komercijalnih aktivnosti, koji će se moći iskoristiti za poticanje dodatnog zapošljavanja stručnog osoblja, kaže dr. sc. David Matthew Smith.
Osim jednog idiotskog komentara, noista. A da je nesto o ujama i patlidjanima, nikad kraja. A od znanosti se danas zivi, ako se hoce pristojno zivjeti, a ne balkanski.