ŠTO JE TO OLUJNI USPOR

Oceanografkinja objasnila fenomen zbog kojeg se jučer na Jadranu rekordno podigla razina mora

Podignuta razina mora u Zadru
Foto: Sime Zelic/PIXSELL
1/5
23.11.2022.
u 19:30

Olujni uspori inače su u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu

Jučerašnje podizanje razine mora na Jadranskom moru, negdje i rekordno, prouzročila je intenzivna ciklona te gravitacijski utjecaj Sunca i Mjeseca, doznaje se od Natalije Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

"Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a jučerašnji su bili su pojačani i astronomskom plimom - podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca", rekla je Dunić za Hinu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim postajama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili jučer dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9,40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

"Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave", rekla je Dunić.

Foto: MANUEL SILVESTRI/REUTERS

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

"Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora", istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40-ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti 'povlačenje' gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Bakar - jedan od najvećih vodostaja od 1929.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj postaji u Bakru u 7,18 sati izmjeren vodostaj koji za 103,4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

22.11.2022., Pula - Uslijed jakog juga vodostaj mora popeo se do vrha rive, no na srecu osim na nekoliko mjesta more se nije izlilo. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL, ilustracija

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

Komentara 4

HO
homofobic
21:57 23.11.2022.

Zasto je da nazovi skolovani neznaju jednostavnim rjecima objasniti jednostavne fizicke fenomene? Zasto nitko nije pucanstvu jednostavno kazao da je Jadren bio pod utjecajem podrucja NISKOG atmosferskog pritiska- oko 120 milibara nizim nego uobicajeno. Svjetska mora su velika spojena posuda. Tamo gdje je atmosferski tlak visi more je pod vecim “teretom” zraka iznad povrsine mora i taj zrak pritisce more i morska razina se dize tamo gdje je tlak nisi za tocno onoliko koliko je atmosferski tlak manji. Ima jos faktora koji utjecu na razinu mora (salinitet, temperature, plima/oseka ali to sada nije potrebno jer samo “muti vodu” kada zelimo razjasniti fenomen razine mora u odnosu na atmosferski tlak).

BE
Berri
20:40 23.11.2022.

Ne kaže se olujni uspori, nego olujni usponi. Razina mora se ne usporava, nego se dižu, tj. u usponu je!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije